Obnovljena zgrada za bolje pravosuđe

Wigemark u Mostaru: Građani zaslužuju neovisno pravosuđe

Wigemark je izrazio zadovoljstvo što je u Tužiteljstvu smanjen zaostatak u broju predmeta ratnih zločina kojih je trenutno 44, a istovremeno je povećan broj predmeta gospodarskog kriminala, na koji se, kako je kazao, to Tužiteljstvo treba koncentrira
Vijesti / Politika | 01. 12. 2017. u 14:38 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ova su sredstva utrošena za unaprjeđenje uredskog prostora, nabavku opreme i drugih aktivnosti što će pomoći unaprjeđenju uvjeta rada, a u konačnici osigurati profesionalno i neovisno pravosuđe kakvo građani ove zemlje zaslužuju'', rekao je voditelj Izaslanstva Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, koji je posjetio u petak rekonstruirane prostorije Županijskog suda u Mostaru i Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije za čiju je obnovu EU izdvojila 863.000 eura.

Wigemark je izrazio zadovoljstvo što je u Tužiteljstvu smanjen zaostatak u broju predmeta ratnih zločina kojih je trenutno 44, a istovremeno je povećan broj predmeta gospodarskog kriminala, na koji se, kako je kazao, to Tužiteljstvo treba koncentrirati.

Wigemark je napomenuo kako se, generalno, nije lako baviti tužiteljskim ili sudskim poslovima u bilo kojoj zemlji, a posebice u Bosni i Hercegovini koja dobiva toliko kritika zbog političkog uplitanja u rad pravosuđa.

''To su neke stvari koje treba mijenjati i osiguravati neovisnost pravosuđa, jer BiH teži jednog dana postati ravnopravna članica EU'', poručio je.

Glavni županijski tužitelj Zdenko Kovač i zamjenik predsjednika Županijskog suda u Mostaru Zoran Krtalić zahvalili su veleposlaniku Wigemarku na posjetu te na uloženim sredstvima u obnovljene prostorije Suda i Tužiteljstva.

''Tužiteljstvo je građevinskim zahvatima dobilo šest novih prostorija, opremljena je server soba, brzina komuniciranje je podignuta na višu razinu, sustav TCMS-a je također poboljšan'', izjavio je tužitelj Kovač, dodavši kako su materijalni uvjeti za rad u Tužiteljstvu sada daleko bolji.

Također je podsjetio kako je projekt pomoći radu Tužiteljstva nastavljen i kroz IPA projekt iz 2013. koji podrazumijeva financiranje dodatnih tužitelja, stručnih suradnika, istražitelja, na radu po predmetima ratnih zločina.

Time je, kako je kazao Kovač, Tužiteljstvo HNŽ-a postalo efikasnije, odnosno, ekipirano je da radi po predmetima ratnih zločina, kao što to rad i Tužiteljstvo BiH.

Zamjenik predsjednika Županijskog suda u Mostaru Zoran Krtalić kazao je kako je u sklopu obnove zgrade Županijskog suda uređena velika sudnica te novi kat s 23 ureda.

Po njegovim riječima, rekonstrukcija nije završena te su preostali još neki radovi, poput promjene otvora i nabavke agregata.

Inače, projekt potpore pravosuđu u BiH vrijedan je oko 50 milijuna eura i traje već nekoliko godina. Obnovu zgrada sudova i tužiteljstava financijski je pomogla i Kraljevina Norveška te Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.

Wigemark razgovarao i s predsjednikom HDZ-a 1990 Ilijom Cvitanovićem i državnom zastupnicom Dianom Zelenikom o trenutačnoj političkoj situaciji u BiH, presudi šestorki u Haagu, europskom putu BiH te o izmjenama Izbornoga zakona, kao i setu zakona o trošarinama.

Upoznao ih je s o modificiranom prijedlogu zakona o trošarinama, a dogovoren je i nastavak konzultacija u sljedećem tjednu, priopćeno je iz HDZ-a 1990.

Cvitanović je upozorio na nužnost provedbe presude Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, te u tom pravcu na nužnost izmjena Izbornog zakona BiH.

Predsjednik HDZ-a 1990 također je iznio stajalište o presudi Haškog suda, naglasivši da presuda ne odgovara pravdi niti povijesnim činjenica te da je takva presuda razočaravajuća. Istaknuo je da su Hrvati u BiH vodili obrambeni rat i prvi stali u obranu BiH.

"Presuda u Haagu ne smije imati nikakve implikacije na trenutne političke odnose u BiH", kazao je Cvitanović i podcrtao da za veliki broj stratišta Hrvata u BiH nikada nitko nije odgovarao, stoji u priopćenju.

Ne može se suditi jednom narodu

 Voditelj Delegacije Europske unije u BiH, veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark, odgovarajući na upit hoće li posljednja presuda Haškog suda doprinijeti pomirenju među narodima u BiH, kazao je kako je pomirenje u BiH jako važno, a da bi se ono postiglo ne može biti nekažnjivosti.

''Tko god da je procesuiran, procesuira se kao pojedinac, a u ovom konkretnom slučaju pojedinci su procesuirani prema odredbama međunarodnog prava'', kazao je Wigemark u izjavi novinarima  u Mostaru.

Po njegovim riječima, u proteklim sukobima u BiH bilo je jako puno žrtava na svim stranama i svi trebaju prvo na umu imati žrtve.

''Tijekom tih sukoba bilo je i jako puno kršenja domaćih i međunarodnih propisa. Potrebno je izbjeći politiziranje pravosuđa na bilo kojoj razini, domaćoj ili međunarodnoj. Netko tko može misliti da se može suditi narodima ili jednom narodu je nešto što ja zaista ne bih mogao prihvatiti. Zaista mislim da se u ovoj zemlji svi trebaju okrenuti budućnosti'', zaključio je veleposlanik Wigemark.

Kopirati
Drag cursor here to close