Zašto livanjski javni novci završavaju u Republici Srpskoj?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska republikanska stranka Livno u svom priopćenju za javnost opisuje čudnu i pomalo misterioznu ljubav između vrha livanjskog HDZ-a, njihovog trenutnog načelnika Luke Čelana i tvrtki s područja RS-a. Kako navode ta ljubav počela je već neke davne 2008. kad je počela rekonstrukcija središnjeg livanjskog Trga po projektu Urbanističkog zavoda RS-a iz Banja Luke.

''Vjerojatno mnogi naši sugrađani i ne znaju da je 'velebni' izgled našeg Trga kralja Tomislava osmislila tvrtka iz Banja Luke. U međuvremenu porezna uprava RS-a češlja urbanistički Zavod, utvrđuje da iznos od 70 000,00 KM ,koliko je iznosila izrada projekta, nikad nije uplaćen na račun Zavoda. Inspektori kontaktiraju našeg načelnika želeći dobiti objašnjenje je li novac uplaćen i kada. Odgovora naravno nema i priča odlazi u zaborav. Priča odlazi u zaborav, ali uspostavljeni poslovni odnosi livanjskog HDZ-a i RS-a ostaju'', objašnjavaju.

Kako navode, u međuvremenu je isti Urbanistički zavod RS-a, pod novim uljepšanim imenom Novi Urbanistički zavod RS-a, angažiran na poslu izrade prostornog plana Županije. Objašnjavaju, potpisuje se ugovor o izradi prostornog plana u iznosu od 248 000,00 tisuća maraka, uplaćuje se oko 60 posto ugovorenog iznosa, provode brojne javne rasprave zbog manjkavosti predloženog dokumenta. Na koncu, Županije i dalje nema prostorni plan.

''Novi Urbanistički zavod RS-a, kao i onaj 'stari' odlazi u stečaj, a nama ostaje pitanje što se dogodilo sa uplaćenih 150 000 tisuća maraka za izradu prostornog plana'', ističu.

No, vratimo se u livanjsku svakodnevicu. Kako navode, veze su uspostavljene, novca ima, zašto ne dovesti još koju tvrtku s područja RS-a u Livno. Tako, negdje 2010. godine posao na izgradnji javne rasvjete u livanjskom parku dobiva tvrtka MIG Elektro iz Mrkonjić Grada. Procijenjena vrijednost radova je, navode, 160 tisuća maraka bez PDV-a. Ubrzo, ista tvrtka dobiva i poslove održavanja javne rasvjete u Livnu.

''U našem gradu je običaj da se poslovi održavanja javne rasvjete ugovaraju na period od 4 godine. Zadnji potpisan ugovor o održavanju javne rasvjete i semafora u našem gradu potpisan je u svibnju 2017. godine u iznosu od 93 tisuće maraka bez PDV-a na godišnjoj razini. Svi znamo kako nam semafori (ne)rade ovih godina i koliko treba da se poprave kad se pokvare. Svjedoci smo brojnih prometnih nezgoda kod sportske dvorane kad semafor nije u funkciji. Umjesto da se problem otkloni u roku pola sata, jer je ugrožena sigurnost prometa i osoba, semafor ostaje pokvaren danima'', objašnjavaju iz HRS-a Livno.

Pitaju se, kako očekivati da će se popraviti isti dan? Treba doći iz Mrkonjić Grada , Banja Luke, u Livno. ''Da, dragi naši sugrađani, to je Livno'', ističu.

Objašnjavaju kako ove godine ističe okvirni četverogodišnji sporazum o održavanju javne rasvjete, te Grad Livno raspisuje novi javni natječaj za period 2020-2023. godine. Prvi javni poziv za dostavu ponuda je objavljen još u ožujku 2020. godine. Nakon toga je poništen. Objavljen je ponovo u srpnju 2020. godine, pa ponovno poništen. Konačno je ponovno objavljen u listopadu 2020. godine, pred predstojeće lokalne izbore.

''Sad se svi vi naši sugrađani vjerojatno pitate zašto vas zamaramo sa svim ovim podatcima. Ništa ovo ne bi bilo neobično da iznos za održavanje javne rasvjete i semaforne signalizacije nije vrtoglavo narastao s 400 tisuća maraka bez PDV-a na nevjerojatan iznos od 1.600.000 konvertibilnih maraka. Da, dobro ste pročitali. Milijun i šesto tisuća konvertibilnih maraka za period od 4 godine. Bez objašnjenja'', navode.

Pitaju se čemu  ovoliko povećanje?

''Shvaćamo da treba sa 200 tisuća maraka podržati zajednički projekt zamjene stare rasvjete s novom led rasvjetom koji se realizira u suradnji s UNDP-om. Ali na što odlazi preostali nevjerojatni iznos od 1.000.000 maraka u razdoblju od četiri godine'', stoji u priopćenju.

Navode da za usporedbu održavanje javne rasvjete mnogo većoj Banja Luci je procijenjeno na 400 tisuća maraka u razdoblju od dvije godine. U međuvremenu MiG Elektro se specijalizirao i za izgradnju igrališta s umjetnom travom, pa dobiva i posao izgradnje igrališta s umjetnom travom na Zgonima u iznosu od 574 tisuće maraka bez PDV-a. ''Znaju ljudi sve radit'', objašnjavaju.

Navode da će o funkcionalnosti golemog igrališta s umjetnom travom, bez grijanja podloge i krova ćemo pričati nekom drugom prilikom, te objašnjavaju ako je i ovdje je zanimljiva cijena radova.

Naime, objašnjavaju, u Tomislavgradu ovakvo isto igralište je urađeno za 460 tisuća maraka uz sufinanciranje od strane UEFE od 260 tisuća maraka. Preostali dio je financirala općina Tomislavgrad, a izvođač su bili naši Livnoputevi. U Livnu radove izvodi tvrtka iz Mrkonjić grada ,a u Tomislavgradu tvrtka iz Livna.

''Našoj vlasti izgleda nije palo na pamet tražiti sufinanciranje. Ima se, može se. Proračun se puni kao nikada, gospodarstvo cvjeta. U nas nema globalne ekonomske krize. Pametnom dosta'', navode.

Ovdje su nabrojali samo neke primjere odljeva livanjskog javnog novca iz Livna, objašnjavaju ima toga još. Mogli bi ispisati desetke stranica. Zato na koncu postavljaju pitanje sadašnjem gradonačelniku, GO HDZ-a Livno, a posebno njihovom kandidatu za gradonačelnika gosp. Darku Čondriću ,ovo pitanje.

''Što mislite gospodo uraditi da konačno livanjski javni novci počnu ostajati u Livnu. Dokle će livanjski novac završavat u Republici Srpskoj? Bez očuvanja ovo malo privatnih poduzeća iz oblasti građevine i drugih radnih djelatnosti, Livno će postati ekonomski mrtav grad'' objašnjavaju.

Kako ističu, svugdje u svijetu je nepisani zakon da lokalni javni novci moraju ostati u lokalnoj zajednici, da bi se očuvalo lokalno gospodarstvo. ''Odakle Vam pravo da u doba ekonomske krize, pred same lokalne izbore, raspisujete natječaje u milijunskim iznosima, bez da ste ih objasnili javnosti i Gradskom vijeću. Jeste li svjesni da ovim zadajete smrtni udarac gradskom proračunu, koji se ionako slabo puni. A možda vas to uopće nije briga'', pitaju se iz HRS-a Livno.

Navode kako su rezultati ovakog upravljanja Livnom vidljivi na svakom koraku. Zatvoreni poslovni prostori, pust grad, demografski slom.

''Recite nam jesu li u prijateljske i poslovne veze s Republikom Srpskom toliko jake da ste spremni za račun nekih pojedinca uništiti gradski proračun. Na koncu, ipak je Livno dalo veliki broj banjalučkih studenata! ZNA SE tko su'', ističu u svom priopćenju.