Zašto se čekalo 20 godina da Srbi u HNŽ postanu konstitutivni?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon više od 20 godina Srbi bi trebali postati konstitutivan narod u HNŽ zahvaljujući pozitivnom mišljenju koje je dala Vlada ove županije na amandmane koji se odnose na konstitutivnost Srba i bosanski jezik.

Čekajući odluku županijske Skupštine, Srbi u dolini Neretve vjeruju da bi se njihov status konačno mogao promijeniti.

Srbi u HNŽ uskoro bi trebali dobiti svoja ustavna prava konstitutivnog naroda i postati ravnopravni sa Hrvatima i Bošnjacima.

Godinama traže rješavanje ustavno-pravnog statusa i usklađivanje Ustava županije sa odlukom Ustavnog suda FBiH, kako bi dobili jednaka prava kao i druga dva naroda, a to su pravo na korištenje proračunskih sredstava, pravo na zapošljavanje, izučavanje pisma, jezika i nacionalne grupe predmeta, piše N1.

Srbi konstitutivni – koja je procedura?

“Činjenice su takve da u ovoj županiji, prema izvještaju Institucije ombudsmena, od prošle godine u Vladi i svim ministarstvima, upravama županije radi ukupno 15 osoba koje se izjašnjavaju kao Srbi, znamo da Srpski jezik nije službeni jezik, pismo, problemi u obrazovanju, zapošljavanju. Mnogo je toga i ljudi očekuju da će se nešto promijeniti nabolje”, izjavila je Sanja Bjelica, novinarka.

A prvi korak ka implementaciji je pozitvno mišljenje koje je dala Vlada na amandmane koji se odnose na konstitutivnost Srba. Sada slijedi skupštinska procedura, a za usvajanje je potrebna dvotrećinska većina.

Zašto se čekalo 20 godina?

“Ovdje se postavlja pitanje zašto se čekalo svih 20 godina i zašto je za sve ovo vrijeme zakazala pravna država, odnosno zašto je volja pojedinca bila jača iznad vladavine prava?”, pitala je Vesna Saradžić, zastupnica SDP-a u Skupštini HNŽ i članica Kluba Srba.

Uz ovo, u hrvatskoj verziji županijskog Ustava umjesto ‘bošnjački’ trebalo bi pisati ‘bosanski’ jezik. Tako bi službeni jezici umjesto dosadašnjeg hrvatskog i bošnjačkog jezika, trebali biti bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Klub zastupnika Bošnjaka više puta je pokretao tu inicijativu, ali bez podrške Kluba Hrvata.

“Mi smo kao Klub Bošnjaka i Srba to htjeli riješiti prije pet godina, ali tada nije bilo političke volje, ne znam zašto. Kada ćemo mi to razmatrati na sjednici Skupštine ja ne znam, jer moraju se ispoštovati poslovničke odredbe, Komisija za Ustav mora dati svoje mišljenje”, rekao je Almir Šelo, zastupnik SDA u Skupštini HNŽ.

A čekajući na promjene Ustava, mostarski Srbi s nestrpljenjem čekaju završetak radova na Sabornoj crkvi koji su posljednjoj fazi. Zanimljivost je da su tri sata na crkvi na arapskom, rimskom i staroslavenskom jeziku donacije trojice Mostaraca – katolika, muslimana i pravoslavca.

“Svima će nama biti bolje”

“S obnovom ovog Hrama svima će nama biti bolje, i to će biti poruka svim onim ljudima koji se nisu vratili u Mostar da imaju gdje da se vrate”, izjavio je Duško Kojić, paroh mostarski.

Od nekadašnjih 24.000 koliko ih je bilo, danas je samom gradu negdje oko 8.000 Srba. U slučaju da konačno budu prepoznati u Ustavu HNŽ kao konstitutivan narod, u dvadesetogodišnjem procesu implementacije odluke Ustavnog suda BiH Posavska županija će ostati jedina koji to treba uraditi.