Zastupnički dom - Ako se blokade nastave očekuje se reakcija OHR-a?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici klubova stranaka koje dolaze iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nisu danas nazočili sastanku na kojem se trebao dogovoriti dalje funkcioniranje tog najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji.

Kazao je to novinarima u Sarajevu predsjedavajući Doma Denis Zvizdić nakon sastanka, dodajući da se njihovu nazočnost očekivalo imajući u vidu činjenicu da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) nazočio jučerašnjoj sjednici Predsjedništva BiH.

Sjednica krajem srpnja

''Trebali su biti ovdje kako bismo se dogovorili o dinamici rada Doma. Ova sjednica je trebala biti krajem srpnja pa smo je prolongirali kako bismo našli rješenje i zakazali sjednicu. Zastupnici imaju pravo i obvezu nazočiti sjednicama i nadležnim komisijama'', kazao je Zvizdić.

Najavio je da će sjednica biti zakazana za sredinu rujna jer su važni zakoni na dnevnom redu sjednice prije svih proračun institucija kojeg je potrebno usvojiti u drugom krugu glasovanja.

''Taj dokument treba biti usvojen davno i sada bi se trebalo razgovarati o proračunu za 2022. godinu. Očekujemo njihovu nazočnost kako bismo na meritoran i argumentiran način raspravljali o svim točkama dnevnog reda i donosili odluke koje donose korist svim građanima BiH'', naglasio je.

Upozorio je da bi uskoro trebala biti donesena i nova odluka o privremenom financiraju za posljednji kvartal ove godine. Odluku treba donijeti Vijeće ministara BiH u kojem su također ministri iz stranka iz Republike Srpske.

Ako se blokade nastave očekujemo reakciju OHR-a

Predsjedavajući Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je danas da će se sredinom rujna održati sjednica tog doma te da će na njoj biti razmatran Prijedlog proračuna bh. institucija za ovu godinu.

''Očekivali smo da će danas doći i iznijeti svoje mišljenje, ali to se nije dogodilo. Dogovorili smo danas da sjednica bude zakazana za 16. ili 21. rujna te da se razmatraju sve pristigle dokumente uključujući i proračun'', dodao je Osmanović.

Kazao je i da dolazak člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na jučerašnju sjednicu Predsjedništva BiH kada nije usvojena ni jedna točka dnevnog reda jasno pokazuje da on želi nastaviti s blokadom rada institucija.

''Daytonski mirovni sporazum, kao i Aneks 10 je na snazi i očekujemo da Ured visokog predstavnika (OHR) povuče potez prema visokim funkcionerima i da budu kažnjeni jer ne rade po Ustavu i zakonima, ako već domaće institucije nemaju odgovor na blokadu'', zaključio je Osmanović.

Ugrožavanje funkcioniranja institucija

Predsjedavajući Kluba zastupnika Demokratske fronte (DF) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dženan Đonlagić upozorio je danas da je na snazi ugrožavanje financijskog aspekta funkcioniranja državnih institucija.

Đolnagić je napomenuo da zbog blokade rada Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH proračun za ovu godinu još uvijek nije usvojen što znači da će za isplatu svih novčanih sredstava za period od listopada do prosinca biti potrebna nova odluka o privremenom financiranju.

''Ako predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) ne sazove sjednicu i donese se odluka o privremenom financiranju za posljednji kvartal ove godine neće biti omogućene novčane isplate s državnog računa prema svim uposlenim u institucijama BiH'', naveo je Đonlagić.

Također, jedini potpis koji može na osnovu odluke Vijeća ministra BiH omogućiti tu isplatu je potpis državnog ministra financija i trezora Vjekoslava Bevande (HDZ), ali da bi se to dogodilo mora biti donesena nova odluka Vijeća ministara.

Nedonošenje ovogodišnjeg proračuna, dodao je, pokrivalo se donošenjem odluka o privremenom financiranju za cijelu 2021. godinu, što će sada biti potrebno uraditi i za posljednji kvartal ove godine.

Politički predstavnici bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u državnim institucija odbijaju dolaziti na posao otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida.