Zbog čega je NATO promijenio stav kada je u pitanju BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šefovi diplomacija članica NATO-a u srijedu će održati sastanak posvećen zapadnom Balkanu, uz nazočnost šefice europske diplomacije Federice Mogherini. Oni će raspravljati o napretku Makedonije ka članstvu u NATO-u i o narednim koracima u razvoju odnosa Alijanse s Bosnom i Hercegovinom.

Očekuje se da ministri podrže spremnost NATO-a da prihvati prvi bh. Godišnji nacionalni program što praktično znači aktivaciju MAP-a za Bosnu i Hercegovinu.

Na upit novinarke Radija Slobodna Europa da postoji jedan važan uvjet koji je Sarajevo moralo ispuniti - rješavanje vojnih objekata na teritoriji BiH i da je ta poruka slana nakon svakog sastanka i zbog čega je NATO promijenio mišljenje, James Mackey, šef Ureda za euro-atlantsko i globalno partnerstvo pri NATO kaže da su u NATO-u vidjeli važan napredak u onome što zovu 'talinski uvjet', a što podrazumijeva registraciju vojnih objekata kao državnog vlasništva, piše N1.

"Mnoge nekretnine su registrirane i imamo određeni broj sudskih odluka koje također potpomažu implementaciju ovog uvjeta. Mislim da razlog zašto upravo sad donosimo ovu odluku je da su saveznici vidjeli da imamo pravu šansu da napredujemo u smislu praktičnih reformi u BiH. Ono što nismo htjeli da imamo je da potpuno ispunjavanje ovog uvjeta ometa tekuće reforme. 'Talinski uvjet' ostaje veoma važan i BiH će morati da ga ispuni prije nego što napreduje u pristupnom procesu, prije nego se približi članstvu u NATO. U ovom trenutku nismo željeli da to koči praktičnu suradnju, jer radimo važan posao s bosanskom stranom na reformi Oružanih snaga i sigurnosnih službi", kazao je Mackey za Radio Slobodna Europa.

On je poručio da je NATO uvijek surađivao sa svim političkim liderima u BiH i tako će biti i u budućnosti.

"Činjenica je da je na BiH sada da odluči kakav je stupanj ambicije što se tiče odnosa s NATO-om. Tim pitanjem će morati da se pozabave sami građani BiH", kaže Mackey.

Mackey ima višegodišnje iskustvo u  polju sigurnosne politike, uključen je u sve procese koji su vezani za program Partnerstvo za mir, koji ob