U normalnoj zemlji, hitno je prioritet
Zbog nedolaska Zvizdića prekinuta hitna sjednica Parlamenta BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj je trebao biti razmatran Privremeni izvještaj Europske komisije 2018, prekinuta je pola sata nakon početka.
Održavanje ove sjednice inicirali su poslanici SBB-a, SDP-a, Nezavisnog bloka i A-sda.
Prekidu je prethodila rasprava u kojoj su zastupnici iznijeli niz kritika na račun predsjedavajućeg Vijeća ministara (VM) BiH Denisa Zvizdića i većine državnih ministara jer nisu nazočili današnjoj hitnoj sjednici ovog doma.
Fena javlja da je sjednica prekinuta na način da je prihvaćen prijedlog zamjenika predsjedavajućeg Doma Šefika Džaferovića da se ovaj izvještaj dostavi Zajedničkoj komisiji za europske integracije, da ga ona razmotri, te da ovo bude prva točka naredne sjednice Zastupničkog doma, na koju će biti pozvani predsjedavajući i svi članovi Vijeća ministara BiH.
''Da onda u otvorenoj raspravi vidimo što mi možemo uraditi da se ovaj proces unaprijedi'', kazao je Džaferović.
Zastupnici su prihvatili ovaj njegov prijedlog te je na taj način okončana hitna sjednica.
Premda je rečeno da je Zvizdić na službenom putu, ocijenjeno je da je važnost današnje teme bila prioritet u odnosu na sva druga pitanja, piše Dnevni avaz.
''U normalnoj zemlji svi dužnosnici, kada parlament zakaže hitnu sjednicu, ako su izvan zemlje, vraćaju se hitno u zemlju. Jedino kod nas nije tako'', kazao je Nikola Špirić, poslanik SNSD-a.
Pročitajte još
Mirsad Isaković (SBB) ukazao je na to da je Vijeće ministara prije nekoliko dana podnijelo svoj izvještaj, a koji je suprotan sadržaju dva pisma iz MMF-a, te da, kada se čitaju izvještaji VM i MMF-a, jasno je da su oni potpunosti suprotni.
''Nekorektno je da predsjedavajući VM i njegovi zamjenici ne budi na ovakvoj sjednici. Zbog važnosti trebali su doći i članovi Predsjedništva BiH jer je vanjska politika u njihovoj nadležnosti'', kazao je Isaković.
Mirsad Đonlagić (SBB) također je ukazao na važnost takve tame kako zbog puta BiH k EU tako, kako je istaknuo, zbog onih koji dolaze u ovu zemlju i svojim izjavama izazivaju političke potrese.
Podsjetimo, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić danas boravi u Republici Sloveniji, gdje na poziv predsjednika Vlade Republike Slovenije Miroslava Cerara sudjeluje na samitu Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP), koji se održava na Brdu kod Kranja.
U inicijativi SEECP sudjeluju Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija, Grčka, Turska, Bugarska, Rumunija i Moldavija.
Podsjetimo, EK u svom izvještaju za BiH ističe da reforme u BiH sporo napreduju.
Naveli su da se odluka Ustavnog suda za 2010. godinu koja se odnosi na poštovanje osnovnog demokratskog prava građana Mostara za glasovanje na lokalnim izborima tek treba provesti.
"Usvajanje zakona koji proističu iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona otrošarinama negativno su utjecali tenzije između stranaka vladajuće koalicije i opstrukcije od opozicijskih stranaka u parlamentima na državnom i entitetskom nivou, što je dovelo do usporavanja reformskog tempa. Agenda reformi je efikasno provedena kada su državni nivo i entitetski nivo sarađivali na koordiniran način. Ustav Bosne i Hercegovine ostaje u suprotnosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, prema predmetu Sejdić-Finci i srodnim predmetima.
Na funkcionranje Predsjedništva Bosne i Hercegovine uticalo je izražavanje različitih pozicija od pojedinačnih članova u nizu pitanja iz nadležnosti nad spoljnom politikom. Vijeće ministara BiH usvojilo je dalje strategije u cijeloj zemlji na područjima kao što su životna sredina i ruralni razvoj. Međutim, sa izuzetkom nekoliko reformi i značajnog usvajanja akciznog zakonodavstva, dostavljanje određenih reformi odloženo je zbog nedostatka sporazuma u okviru članova vladajuće koalicije. Strategije širom zemlje u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim financijama tek treba usvojiti. Mehanizmi za koordinaciju pitanja vezanih za EU počeli su funkcionirati od lipnja 2017. godine, uz pripremu odgovora zemlje na Upitnik za mišljenje Komisije. Još uvijek nije usvojen nacionalni program za usklađivanje pravne države sa pravnom tekovinom EU", navode u Europskoj komisiji.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave, a nije postignut progres u protekloj godini. Strategija reforme javne uprave u cijeloj zemlji i ostaje da se usvoji. Dalja fragmentacija državnih službi u entitetu Federacije i na kantonalnom nivou povećala je rizik od politizacije, zaključuju u izvještaju.
