Beograd
Živjeli! Osmijeh od uha do uha nakon sastanka bez Bakira
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dragan Čović i Milorad Dodik, čelnici vladajuće hrvatske i srpske stanke u Bosni i Hercegovini sastali su se u ponedjeljak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Nakon sastanka Vučić je objavio fotografije s Čovićem i Dodikom, a sudeći prema njihovim izrazima lica sastanak je, za njih, veoma dobro prošao.
''Razgovor prijatelja'', napisao je Vučić na Instagramu.
Susret je održan kao nastavak regionalnih razgovora, a obuhvatio je europske integracije i perspektivu članstva dvaju zemalja u Europskoj uniji. Dužnosnici su razgovarali o Paketu proširenja Europske komisije te Ekonomsko-investicijskom planu EU-a za Zapadni Balkan. Također, razgovarali su o bilateralnim odnosima te skorom obilježavanju 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Razgovarano je o stanju i saniranju posljedica COVID-19, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Govoreći o Paketu proširenja za 2020. godinu, dužnosnici su istaknuli važnost procesa pristupanja Europskoj uniji za održavanje snažne europske perspektive regije, kao i za daljnju transformaciju ka izgradnji razvijenih i stabilnih zemalja. Suradnja s europskim partnerima na tom putu, kazano je, pospješit će željeni napredak, navedeno je u priopćenju.
''Uvažavajući opredijeljenost ka pridruženju Uniji, razgovarano je o unaprjeđenju regionalne suradnje i jačanju dobrosusjedskih odnosa. Daljnji razvoj regije i poboljšanje odnosa od velike su važnosti za ostvarenje dugogodišnjih vanjskopolitičkih prioriteta poput EU članstva'', poručeno je iz HDZ-a.
Europski put Bosne i Hercegovine je neupitan, izjavio je Čović, ističući potrebu za novim intenziviranjem napora na europskom putu. Plan za ekonomski oporavak Zapadnog Balkana i razvijanje odnosa u regiji doprinijet će ekonomskoj konkurentnosti i gospodarskom jačanju.
''Plan EU-a vrijedan 9 milijardi eura ponovno je iskazao veliki napor europskih partnera za jačanje Zapadnog Balkana i ubrzavanje oporavka od COVID-19 i ukazao na važnost regionalne suradnje i ubrzanja ekonomske konvergencije s Europskom unijom. Konačno, povodom 25. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dužnosnici su suglasno istaknuli kako je stabilnost Bosne i Hercegovine od velikog značaja za cijelu regiju. Ta stabilnost, naznačeno je, mora uvažavati sve konstitutivne narode Bosne i Hercegovine, njihova prava, opredjeljenja i legitimne političke predstavnike, koji, putem zaštite ustavnopravnog poretka i europskih vrijednosti uvažavanja, trebaju osigurati otklon od stagnacije i osigurati zajednički pomak ka stabilizaciji prilika te ostvarenju EU članstva i dugoročne sigurnosti i prosperiteta'', navedeno je u priopćenju HDZ BiH.
Sastanak je oštro kritizirao Izetbegović kao predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Riječ je o neprihvatljivoj praksi ignoriranja Bošnjaka, rekao je Izetbegović.
"Vidimo srpsko-hrvatsko udruživanje. Dodik i Čović su kod Vučića, nije pozvao trojicu. Tako ne bi trebali raditi Beograd i Zagreb. Nisu to dobre poruke Bošnjacima i bosanskohercegovačkim patriotima", kazao je Izetbegović novinarima u Sarajevu komentirajući iznenadno najavljeni susret u Beogradu.
Izetbegović je kazao da njega nitko nije pozvao, a da je pozivnicu primio on bi se odazvao.
Istaknuo je da je to za njega neprihvatljiva praksa početa Dodikovim sastancima s predsjednikom i premijerom Hrvatske u Zagrebu.
Pročitajte još
"Mora se znati da bosanskohercegovački tronožac ne može stajati na dvije noge", kazao je čelnik SDA.
Izetbegović je pozvao HDZ BiH da pokaže spremnost na kompromis kako bi se riješila sadašnja politička kriza u BiH, a prije svega u Federaciji koja nije dobila novu vladu ni dvije godine nakon izbora.
HDZ BiH uspostavu nove vlade uvjetuje izmjenama izbornog zakona kojima bi se osiguralo da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira glasovima Hrvata kao i da se ista vrsta političkog predstavljanja zajamči i u izboru zastupnika u domove naroda entitetskog odnosno državnog parlamenta.
SDA na takva uvjetovanja ne pristaje i traži da se izmjene izbornog zakona provedu tako što će se osigurati balans etničkog i građanskog političkog zastupanja.
