Zoran Milanović: Borba za Hrvatsku u "prvoj ligi"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj je u nedjelju, a aktualni predsjednik Zoran Milanović u specijalnom je intervjuu za Media servis iznio svoje viđenje politike, sigurnosti, problema u zdravstvu i, naravno, svog političkog naslijeđa.

Iako se politika često mijenja u brzim ciklusima, Milanović je odlučan u svojoj misiji – vratiti Hrvatsku u "ustavne okvire" i boriti se za zemlju kojoj "ne treba puno da bude prva liga".

"Referendum protiv mene" – Zoran Milanović u prvom krugu

U prvom krugu predsjedničkih izbora Milanović je osvojio više od 49 posto glasova, što je, prema njegovim riječima, bila svojevrsna „referendumska poruka“ protiv njega. Međutim, on se distancira od trijumfalnih zaključaka, naglašavajući da posao treba odraditi temeljito i do kraja. „Pozivam građane da izađu na izbore i još jednom mi pruže povjerenje“, poručuje Milanović, dodajući kako njegov protukandidat Dragan Primorac nije „neovisan kandidat“ nego onaj kojeg podupire HDZ i Andrej Plenković.

Na pitanje hoće li se odnos između predsjednika i premijera nastaviti u trenutnoj napetoj atmosferi, Milanović odgovara kako nije pitanje za njega, ali građani su, prema njegovim riječima, bili „dosta jasni“ u prvom krugu izbora. Njegovo stajalište ostaje dosljedno: suradnja s Plenkovićem je moguća, ali tek kad HDZ „vrati stvari u ustavne okvire“.

Kriza vlasti i borba za Ustavnu ulogu

Jedno od ključnih pitanja koje Milanović ističe je politička kriza koja je izbila nakon njegovih nesuglasica s premijerom Plenkovićem, posebno u vezi s imenovanjem političkih funkcija. Tako, primjerice, Milanović tvrdi da nije on izazvao političku krizu s izborom „prijestupnika“ za državnog odvjetnika, već da su problemi nastali zbog pokušaja Plenkovića da nametne „protuustavno, protuzakonito i protubičajno“ imenovanje na čelu Vojno-sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA).

Ovaj sukob, prema Milanovićevom mišljenju, dovodi do potrebe da Hrvatska prestane s praksom političkog odlučivanja u ključnim funkcijama i da se, umjesto toga, više usmjeri na temeljno poštivanje Ustava i zakona. Smatra da bi se hrvatsko društvo trebali okrenuti stabilnoj i zakonitoj vlasti koja jamči demokratske norme, a ne vladavinu jednog čovjeka ili male skupine političara.

Sigurnost Hrvatske i geopolitički stavovi

Jedan od ključnih aspekata Milanovićeve predsjedničke kampanje bio je stav prema sigurnosti Hrvatske. On smatra da je Hrvatska još uvijek sigurna zemlja, koja je, kako kaže, „zadržala svoju povijesnu i kulturnu identifikaciju“. Prema njegovim riječima, Hrvatska se mora ponašati mudro i proračunato, jer „ništa nas ne tjera da se zalijećemo u politike koje nisu u našoj stvarnoj interesnoj sferi“.

Milanović je također prokomentirao ulogu Hrvatske u europskoj sigurnosti, naglašavajući da se, ulaskom u Europsku uniju, odrekli određenih dijelova suvereniteta, ali i da se moramo držati „proračunatog pristupa“ u međunarodnoj politici. Ukoliko Hrvatska želi biti relevantan igrač na međunarodnoj sceni, ističe Milanović, potrebno je pažljivo balansirati između interesa Europske unije, ali i nacionalnih interesa zemlje.

Zdravstvo: Privatizacija i učinkovita rješenja

Tijekom razgovora Milanović se dotaknuo i pitanja zdravstva, posebice odnosa između privatnih i javnih zdravstvenih usluga. Iako je u prošlosti javni zdravstveni sektor bio okrenut normama koje su omogućavale suradnju s privatnim sektorom pod jasnim uvjetima, Milanović smatra da je došlo vrijeme za povratak racionalnog modela koji će osigurati bolju dostupnost usluga i učinkovitost sustava. „Potrebno je mjeriti učinkovitost i vratiti jasno postavljena pravila koja su omogućavala balans između privatnih i javnih zdravstvenih praksi“, ističe predsjednik.

Beroš i Europski tužitelji

Jedna od većih afera koja je zahvatila političku scenu bila je imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Milanović se, naime, protivi tom imenovanju i smatra da je to bio korak prema još većem koncentriranju moći u rukama premijera Plenkovića. U ovom kontekstu, Milanović je izrazio povjerenje u europske tužitelje, naglašavajući da su ti ljudi, koji dolaze iz hrvatskog pravosudnog sustava, kompetentni i u stanju upravljati pitanjima koja se odnose na borbu protiv korupcije. „Europski istražitelji preuzimaju slučaj, jer ne vjeruju Turudiću, a to nije slučaj samo u Hrvatskoj, već i u EU-u“, dodaje Milanović.

Slanje vojnika i obrambena politika

U kontekstu međunarodnih odnosa, posebice onih koji se odnose na NATO, Milanović se jasno protivi ideji slanja hrvatskih vojnika u inozemne misije koje nisu u skladu s nacionalnim interesima Hrvatske. Predsjednik ističe da hrvatska vojska neće voditi tuđe ratove, a premijer Plenković mora poštovati ustavne okvire u vođenju vanjske politike. Milanović je također ukazao na nužnost vraćanja formalnih institucija poput Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost koje, prema njegovom mišljenju, omogućuju pravilnu političku koordinaciju u pitanjima obrambene politike.

Predsjedničke ambicije i poruka biračima

U završnom dijelu intervjua Milanović se osvrnuo na svoju političku budućnost. Ističe da nije imao ambiciju postati predsjednik, ali da sada, nakon pet godina mandata, nastavlja raditi u interesu Hrvatske. Pozvao je birače da izađu na izbore i podrže njegovu kandidaturu, jer je uvjeren da "Hrvatska zaslužuje biti u prvoj ligi". Osvrćući se na svoju komunikaciju u posljednjem razdoblju, Milanović priznaje da se način njegovog javnog nastupa promijenio, ali samo u skladu s novim izazovima koje donosi politika. "Mogu se ponašati onako kako se Hrvatska mora ponašati – proračunato", poručuje.

Za kraj, Milanović ističe važnost političkog odgovornog vođenja zemlje, naglašavajući da je spreman za suradnju sa svim političkim akterima koji su voljni raditi u interesu Hrvatske. „Svi moramo raditi za zemlju kojoj ne treba puno da bude prva liga“, zaključuje Milanović.