Borell: Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, toj regiji mora ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodati, ukazao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borell.

U autorskoj analizi na portalu Project sindicate, Borell je naveo i da EU mora ponovno naučiti jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činitelja na najvišoj ravni da ne bi bila gubitnik u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svijetu u kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora djelatno štititi svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istaknuo je Borell.

Prema njegovim riječima 'diplomatija ne može imati uspjeha ako nije podržana akcijama' i zato također nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogući da ima korist od potpunog provođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava.

Borell je u tekstu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći, ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake sigurnosti, prenosi Euractiv. Visoki dužnosnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susjedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije preduprijedi novi val ilegalne imigracije u Europu.

Borell je podvukao da se EU mora sučeliti s djelovanjem tri najmoćnije sile u svijetu, SAD, Kine i Rusije, i predočivši da 'problem Europe nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snage kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj'.

On je posebno ukazao na nužnost da se djelatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za sigurnost prvenstveno usmjere na goruća pitanja u blizini granica Europe i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, 'primjeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti'.

I, kako je stavio do znanja, 'ako želimo da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, moramo toj regiji ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodati'.

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susjedstvu Europe, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se 'ozbiljno osmisli kako se uvjerljivo postaviti i surađivati sa strategijskim nositeljima svjetske politike - Amerikom, Kinom i Rusijom'.

"Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile", ocijenio je visoki predstavnik EU. "Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali također mora biti jasan i odlučan u obrani vrijednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Europska unija", naveo je.