Europa nestaje: U ovoj godini zabilježeno više od 1600 požara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Do sada ove godine u EU je zabilježeno više od 1.600 požara u prirodi, više nego tri puta više od prosjeka u posljednjih deset godina.

Prema Kopernikusovom Europskom informacijskom sistemu za šumske požare (EFFIS), između 2008. i 2019. do sredine kolovoza registrirano je u prosjeku 464 požara. Ove godine, pokazuju najnoviji podaci, od početka godine do polovine kolovoza zabilježeno je 1.626 požara.

Ovogodišnji požari pretvorili su u pepeo 271.000 hekatara, za 100.000 više od prosjeka u prethodnih deset godina. EU sistem za upravljanje katastrofama - rescEU, priopćio je 14. kolovoza da je pomogao da se mobiliziraju tri aviona iz Italije i Španjolske da pomognu Grčkoj u borbi protiv šumskih požara u više regija, preneo je Euronews.

U Francuskoj su vatrogasci proglasili najviši stupanj uzbune na jugoistoku zemlje koji je posebno pogodio toplotni val sa rekordnim temperaturama do 46 stupnjeva Celzija. Do sada ove godine u Francuskoj su požari opustošili više od 42.000 hektara prema samo 5.124 u 2018. i 24.500 požara u 2017., pokazuju podaci vatrogasne službe.

Posebno teška godina za Europu bila je 2017., kada je u plamenu izgorjelo rekordnih 1,2 milijuna hektara, od čega 800.000 u Portugalu, Italiji i Španjolskoj. Poginulo je 127 civila, a ekonomska šteta procijenjena je na deset milijardi eura.

U izvještaju koji je te godine objavila Europska komisija Zajednički istraživački centar (JRC) EU je upozorio da će "klimatske promjene smanjiti nivo vlažnosti" u mediteranskoj regiji koji će, zbog toga, "postati sušniji, a opasnost od šumskih požara će porasti", piše Euronews, a prenosi Euractiv.

"Pored toga, oblasti sa niskim nivoom vlažnosti proširit će se sjeverno od Mediterana", dodaje se u izvještaju. U drugom izvještaju, objavljenom 2018., Europska komisija je upozorila da je sezona požara postala mnogo duža.

Znanstvennici sa španjolskih sveučilišta procijenili su u studiji objavljenoj prošle jeseni da bi broj požara u Istočnom Mediteranu mogao porasti za 40% ako globalna temperatura poraste za 1,5 stupanj u odnosu na predindustrijsko doba, što je predviđeno Pariškim sporazumom, i za čak 100% ako temperatura poraste za 2-3 stupnja Celzija.

Požari su pogodii i arktičke regije i šumski požari u Sibiru zahvatili su, prema podacima Greenpeace-a, oko 13 milijuna hektara. Istovremeno su danski vatrogasci ranije ovog tjedna raspoređeni na Grenlandu kako bi pomogli u borbi sa vatrom koja se približila naseljenim oblastima.

Taj otok, koji ima drugi po veličini ledeni pokrivač na planeti, izgubio je u srpnju 160 milijardi tona leda, 40% više od prosjeka, zbog "konstantno toplog i suhog vremena". Ti događaji predstavljaju "začarni krug" jer ih potiču klimatske promjene i još više pogoršavaju krizu.

Organizacija Greenpeace procjenjuje da su sibirski požari do sada emitirali u atmosferu isto ugljen dioksida koliko emitira 36 milijuna automobila godišnje, navodi Euronews.