Albanija nezadovoljna dugim boravkom u čekaonici EU-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Albanija je aplicirala za članstvo u Europskoj uniji prije 13 godina, no Bruxelles joj i dalje ne daje datum za početak pregovora pa entuzijazam 2,8 milijuna stanovnika prema toj političkoj organizaciji kopni.

Glavni grad Albanije proglašen je “Europskim glavnim gradom mladih” u 2022. godini te se na njegovim trgovima odvijaju deseci događaja i radionica, čime se ujedno pokušava oživjeti interes za EU.

“Ovim događajima pokušavamo oživjeti povjerenje mladih u EU”, kaže glasnogovornica festivala Irena Topalli. “Povjerenje je osjetno palo”, upozorava.

U Muzeju povijesti Albanije otvorena je izložba slika europskih umjetnika u dobi do 35 godina. Pored se nalazi paviljon posvećen katoličkoj redovnici Svetoj Mariji Tereziji a odmah do njega smješten je “Paviljon komunističkog terora” s eksponatima iz vremena režima Envera Hoxhe, prenosi Hina.

Članice EU-a su u ožujku 2020. godine odobrile početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom o članstvu, ali nisu odredile datum. Dok se ne odredi datum nema stvarnog početka pregovora.

“Nisu nam dali zeleno svjetlo, nego samo svjetlo”, kaže s podsmijehom Dritan Agolli, izvršni direktor Albanskog razvojnog fonda preko kojeg se u razne projekte ulijeva 50 posto stranog a 50 posto državnog novca.

Albanija je dobila status kandidata za članstvo u EU godine 2014. pa koristi pretpristupne fondove, no oni su nedovoljni za infrastrukturne potrebe te pomorske zemlje na jugoistoku Europe.

Pitanje proširenja EU-a na zapadni Balkan bila je glavna tema Jadransko-jonskog foruma održanog prošli tjedan u Tirani.

“Možda ću biti politički nekorektan, ali usuđujem se reći da postoje besmislene prepreke, kao one s kojima se sada suočavamo”, rekao je zamjenik albanskog premijera Arben Amedaj na početku foruma.

“Napravili smo domaću zadaću a i dalje čekamo. Ne razumijem tu birokraciju i umjetne prepreke koje se ponekad pojavljuju u procesu”, dodao je.

Pod predsjedanjem Albanije okupili su se državni tajnici Hrvatske, Italije, Grčke, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i San Marina.

Usvojili su zajedničku deklaraciju, pravno neobvezujući dokument, u kojem su naveli da “proširenje EU-a na zapadni Balkan predstavlja investiciju u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu”.

“Želimo ohrabriti zemlje članice EU-a da ubrzaju put državama zapadnog Balkana prema EU, posebno postavljanjem datuma za prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a, te davanjem statusa kandidata BiH što je moguće prije”, piše u deklaraciji.

Francuska završava svoje predsjedanje 30. lipnja.

“To je jako optimističan rok da se ispune zahtjevi iz deklaracije”, kaže osoba iz Europske komisije koja radi sa zemljama kandidatima. “Nema smisla ući prebrzo u EU”, dodaje pod uvjetom anonimnosti.

Hrvatska je posljednja ušla u EU godine 2013.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, osnovala je 2014. Strategiju EU-a za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), forum koji okuplja četiri zemlje članice i šest zemalja izvan. Ta strategija nastavak je ranije uspostavljene inicijative za približavanjem zemalja kandidata i potencijalnih kandidata Europskoj uniji.

“EU fondovi su, recimo, novo iskustvo zemljama kandidatima, pa one tek moraju uspostaviti strukturu da bi ih uopće koristili”, kaže dužnosnik Europske komisije o suradnji putem koje zemlje zajednički sudjeluju u financiranim projektima u prometu, energetici, zaštiti okoliša i turizmu.

“Ova strategija im služi kao priprema za članstvo, ne kao zamjena za njega”, tvrdi.

Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i BiH posljednjih dana slušaju razna nagađanja o mogućem članstvu, od stvaranja nejasne Europske geopolitičke zajednice do kolektivnog ulaska s Ukrajinom u novom financijskom razdoblju nakon 2027. godine.

Sigurno je samo to da će u nadolazećim godina sudjelovati tek u forumima poput Jadransko-jonskog.

“Mi im putem ovakvih foruma 'prodajemo evanđelje’ o proširenju”, kaže Alexis Hupin iz predstavništva EU-a u Albaniji. “Ovi forumi su važni da se podupre proces unatoč svim uskim grlima”.

EU nije dala ni euro Tirani za organiziranje “Europskog glavnog grada mladih” koji košta 7,5 milijuna eura, kaže Topalli. Većina novca je uplaćena iz gradske blagajne a ostatak od države.

Dogradonačelnica Amela Ristani objašnjava odluku o financiranju željom da pokažu da je "Tirana jednako europski grad kao bilo koji drugi".

“Da su razgovori naših 20-godišnjaka jednaki razgovorima njihovih vršnjaka diljem Europe”, naglašava.

Mnogi u Albaniji osjećaju da ih EU nepravedno drži na odstojanju. “Za našu regiju je stoga jako važno da organiziramo ovakve događaje”, zaključuje Topalli.