Glasa se u SAD-u: Tko će odnijeti pobjedu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sjedinjene Američke Države danas biraju predsjednika. Hoće li to biti dosadašnji, Donald Trump, ili novi, Joe Biden, doznat ćemo tijekom sljedeće noći ako jedan od njih dvojice pobijedi u ključnim saveznim državama.

Prema anketama, Biden vodi u šest tih odlučujućih država - Floridi, Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, Sjevernoj Karolini i Arizoni.

Amerikanci dočekuju izbore podijeljeni i nezadovoljni kakvi nisu bili još od doba Vijetnamskog rata 1970-ih. Glasalo ih je već gotovo 100 milijuna. Stručnjaci predviđaju da će odaziv birača biti veći nego 2016., kada je glasalo 138 milijuna ljudi.

I Biden i Trump uvjereni su u isto - svoju pobjedu.

Biden je, u društvu supruge Jill i unuka Finnegan i Natallie, izborni dan počeo jutarnjom posjetom crkvi i grobu preminulog sina Beaua Bidena u Brandywineu u saveznoj državi Delawere. Beau Biden je umro 2015. godine od posljedica karcinoma na mozgu.

U istom crkvenom groblju su sahranjene i bivša Bidenova supruga Neilia i njihova kćerka Naomi koje su poginule u saobraćajnoj nesreći 1972. godine.

Biden će ostatak izbornog dana provesti u Pensilvaniji.

S druge strane, Trump je za medijsku kuću Fox kazao da će izborni dan provesti telefonirajući ljudima koji su mu bili lojalni i da će posjetiti svoj izborni stožer u Virginiji kako bi se zahvalio osoblju.

Trump je kazao da nema potrebe za igrarijama i da će pobjedu proglasiti tek kada ona bude potpuno izvjesna, čime je demantirao najave nekih medija o mogućem uranjenom proglašenju izborne pobjede.

Birališta u saveznim američkim državama otvaraju se u različito vrijeme, a na istočnoj obali su birači počeli glasati od šest sati ujutro (12 sati po srednjoevropskom vremenu) i zatvaranje tih birališta se očekuje u 19 po lokalnom, odnosno u tri sata iza ponoći po srednjoeuropskom.

Ispred birališta u Washingtonu, New Yorku i drugim saveznim državama formirani su dugi redovi birača, ali zasad nema izvještaja o bilo kakvim incidentima i neregularnostima u izbornom procesu.

Birači u SAD-u biraju predsjednika države, ali i kompletan novi saziv Predstavničkog doma koji broji 435 mandata te 35 od ukupno stotinu članova Senata.

Koristeći mjere borbe protiv pandemije COVID-19, na izborima je unaprijed glasalo više od 95 milijuna Amerikanaca, od kojih više od 60 milijuna putem pošte.

Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, što bi, u slučaju neizvjesne trke, moglo da dovede do toga da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći.

Izborni sustav SAD-a je specifičan i poprilično kompliciran, pošto ne pobeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na razini cijele zemlje, već onaj koji dobije najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trumpa (74) ili Bidena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u prosincu formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Taj završni izborni čin je puka formalnost pa se pobjednik izbora zna netom poslije izbora.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na razini izbornih jedinica tih država.

Prema posljednjima anketama, prednost na današnjim izborima ima Biden, ali ishod izbora ovisit će o rezultatima u 13 "neodlučnih" saveznih država, odnosno u Teksasu (38 elektora), Floridi (29), Pensilvaniji (20), Ohaju (18), Georgiji (16), Michigenu (16), Sjevernoj Karolini (15), Arizoni (11), Wiskonsinu (10), Minnesoti (10), Nevadi (6), Iowi (6) i New Hampshireu (4).

S posebnom pažnjom će se čekati rezultata na Floridi, koja je tradicionalno poprište neizvjesne utrke, a analitičari tvrde da bi Bidenova izborna pobjeda bila veoma izvjesna ako osvoji elektore s Floride.