Dok bombardiranja traju razmatraju se razne opcije za budućnost pojasa Gaze nakon Hamasa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Žestoki noćni napadi na pojas Gaze. Zbog izraelskog bombardiranja ponovno su pale internetske i komunikacijske usluge u razorenoj palestinskog enklavi. Izrael je preuzeo odgovornost za napad na izbjeglički kamp Jabalia na sjeveru Gaze u kojem je prema tvrdnjama palestinskih vlasti poginulo najmanje 50 osoba. Izrael ističe da je u tom napadu ubijen jedan od Hamasovih zapovjednika. Istovremeno, militanta skupina najavljuje oslobađanje još taoca.

Istražuju se opcije za budućnost Gaze

Sjedinjene Države i druge zemlje razmatraju razne opcije za budućnost pojasa Gaze kada Hamas prestane kontrolirati to palestinsko područje, rekao je u utorak američki državni tajnik Antony Blinken.

Blinken je rekao da se postojeći status palestinske islamističke skupine Hamasa u gusto naseljenoj enklavi ne može nastaviti, ali ni Izrael ne želi vladati Gazom.

''Između te dvije pozicije bile su razne moguće permutacije koje sada vrlo pažljivo promatramo'', poručio je. Ono što bi imalo najviše smisla, dodao je, bila bi "učinkovita i revitalizirana palestinska uprava u Gazi, no pitanje je, kaže, može li se to postići, prenosi Hina.

''A ako se to ne može ostvariti, postoje drugi privremeni aranžmani koji mogu uključivati druge zemlje u regiji. To može uključivati i međunarodne agencije koje bi pomogle osigurati sigurnost i upravljanje'', rekao je Blinken.

Kao osvetu za napad Hamasa 7. listopada, u kojem je ubijeno više od 1400 ljudi u Izraelu i što je bio najgori napad na Židove od holokausta, Izrael je obećao da će zbrisati Hamas u nemilosrdnom napadu na Pojas Gaze. Međutim, čini se da se tome ne nazire kraj, piše Reuters.

Zdravstveni dužnosnici rekli su u utorak da je najmanje 50 Palestinaca ubijeno u izraelskom zračnom udaru na izbjeglički kamp na sjeveru Gaze.

Javnozdravstvena katastrofa

UN-ovi dužnosnici izvještavaju o javnozdravstvenoj katastrofi u opkoljenoj enklavi i pretrpanim bolnicama bez električne energije.

Washington je razgovarao s Izraelom, kao i s drugim zemljama u regiji, o tome kako upravljati enklavom ako Izrael trijumfira na bojnom polju, ali jasan plan se tek treba pojaviti.

Među opcijama koje razmatraju Sjedinjene Države i Izrael bila je mogućnost multinacionalnih snaga koje bi mogle uključivati američke trupe ili da Gaza bude privremeno stavljena pod nadzor Ujedinjenih naroda, izvijestio je u utorak Bloomberg.

U odgovoru na to izvješće, Bijela kuća je rekla da slanje američkih trupa u Gazu, u sklopu mirovnih snaga, nije nešto što se razmatra ili o čemu se raspravlja.

Neki od suradnika američkog predsjednika Joea Bidena zabrinuti su oko formuliranja "izlazne strategije za Gazu" nakon Hamasa.

''Imali smo preliminarne razgovore o tome kako bi budućnost Gaze mogla izgledati'', rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller te dodao da će to biti predmet diplomatskog angažmana.

Sutra se očekuje otvaranje graničnog prijelaza Rafah za ranjenike iz Gaze

Granični prijelaz Rafah trebao bi biti otvoren sutra kako bi se ozlijeđenim Palestincima omogućio izlazak iz Gaze i liječenje u Egiptu, javlja Anadolu.

Direktor za medije graničnog prijelaza Rafah Wael Abu Mohsen potvrdio je za Anadolu da će taj prijelaz biti otvoren.

Tu najavu je potvrdio i čelnik vlasti u egipatskoj regiji Sjevernog Sinaja Mohamed Shosha.

On je kazao da su bolnice u Sjevernom Sinaju spremne primiti ranjene Palestince iz Gaze.

Granični prelaz Rafah zatvoren je od izbijanja sukoba i početka izraelskih napada u Pojasu Gaze, a otvaran je samo nakratko kako bi se propustile ograničene količine humanitarne pomoći.

Svijet čeka da poduzmete akciju

Visoki zapovjednik Ujedinjenih naroda (UN) za izbjeglice Filippo Grandi izjavio je da Vijeće sigurnosti UN-a treba da prevlada svoje razlike i da se dogovori o humanitarnom prekidu vatre u Gazi, dodajući da svijet čeka da taj UN-ov organ poduzme potrebne mjere, javlja Anadolu.

Grandi je održao izlaganje na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o temi izbjeglica.

Resorni UN-ov komesar kazao je da u svijetu trenutno ima 114 milijuna izbjeglica i raseljenih osoba, te je istaknuo da je to važan znak nereda u svijetu.

Grandi je naveo da je prisilno raseljavanje i rezultat neodržavanja sigurnosti i mira.

“Događaji u posljednja tri tjedna pokazuju da nepoštivanje osnovnih pravila ratovanja i međunarodnog humanitarnog prava više nije izuzetak, već općenito ponašanje“, rekao je Grandi, ističući da su civili ubijeni u neviđenom broju.

On je kazao da više od dva milijuna stanovnika u Gazi, od čega su polovica djeca, žive pravi pakao na Zemlji.

“Humanitarni prekid vatre će barem zaustaviti ovu spiralu smrti. Nadam se da ćete iskoristiti svoj autoritet da to postignete prevladavanjem razlika. Svijet čeka da poduzmete akciju“, poručio je Grandi.

Navodeći da je izraelsko-palestinsko pitanje u više navrata i svjesno zanemarivano, Grandi je rekao 15-članom Vijeću sigurnosti UN-a da njihove odluke utiču na sve.

“Odluke koje ćete donijeti, ili ih nećete donijeti, uticat će na sve nas, uključujući i buduće generacije. Zbog vaša podijeljenost ili ravnodušnost, dozvolit ćete da se ti ratovi nastave. Hoćete li? Ili ćete poduzeti neophodan i hrabar korak i vratiti se s litice?“, rekao je Grandi.

Bolivija prekinula diplomatske odnose s Izraelom

Vlasti Bolivije danas su prekinule diplomatske odnose s Izraelom u znak prosvjeda zbog brutalnih izraelskih napada na blokirani palestinski Pojas Gaze, javlja Anadolu.

“Objavljujemo našu odluku kao višenacionalna država Bolivija da prekinemo diplomatske odnose s Izraelom“, rekla je ministrica Predsjedništva Maria Nela Prada.

Ona je istaknula da ta južnoamerička zemlja optužuje Izrael da je počinio zločine protiv čovječnosti i zahtijeva prekid napada na Gazu, u kojim su već ubijene tisuću civila.

“Odluka je donesena u znak odbacivanja i osude agresivne i nerazmjerne izraelske vojne ofanzive i prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Bolivije Freddy Mamani.

Bolivija je prekidala diplomatske odnose s Izraelom u znak prosvjeda zbog napada na Pojas Gaze i 2009. godine, ali su ponovo uspostavljeni 2020. za vrijeme vlade predsjednice Jeanine Anez.