Atomskim programom protiv koronavirusa?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U sjeni korona-krize Iran napušta međunarodni sporazum o atomskom programu. Teheran ipak najavljuje da i ubuduće želi surađivati s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Dok u Iranu bjesni korona-kriza, a iranski stručnjaci procjenjuju da bi oko 3,5 milijuna ljudi u toj zemlji moglo umrijeti zbog infekcije virusom, iranska Agencija za atomsku energiju je priopćila da je ta zemlja razvila modernije i brže centrifuge za obogaćivanje urana. Uskoro bi one trebale biti predstavljene javnosti i početi s radom, stoji u službenom priopćenju objavljenom 27. ožujka. Iran je zainteresiran samo za civilno korištenje nuklearne energije, naglašava Agencija.

„U načelu još brže centrifuge nisu u kontradikciji sa civilnim korištenjem, ali one krše međunarodni atomski sporazum iz Beča", kaže iranski fizičar Behrooz Bayat.

Mjere i protumjere

Iran je sporazum 2015. godine potpisao s pet zemalja koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, plus Njemačka. Njime je trebalo biti osigurano da Iran u dogledno vrijeme ne može raditi na razvoju atomskog naoružanja. Zauzvrat se Iranu ublažavanjem sankcija htio omogućiti postupni povratak na globalnu privrednu scenu. No, SAD je s predsjednikom Donaldom Trumpom u svibnju 2018. jednostrano otkazao sporazum i ponovno uveo ekonomske sankcije protiv Irana i njegovih partnera.

Godinu dana kasnije, u svibnju 2019., Iran je, reagirajući na tu odluku Washingtona, najavio postupno napuštanje sporazuma i otkaz preuzetih obveza. Teheran je tako htio povećati pritisak na preostale partnere koji su potpisali sporazum, kako bi te zemlje i ubuduće pružale pomoć Iranu – i to usprkos američkim sankcijama.

Indirektne prijetnje atomskom bombom

„Iranski atomski program je bio koncipiran kao instrument zastrašivanja. Režimu sad nedostaju sredstva kojima bi odgovorili na američko kršenje ugovora", analizira Bazat. Forsiranje programa putem modernizacije centrifuga „moglo bi se shvatiti kao indirektna prijetnja kojom Iran signalizira da želi doći u posjed atomske bombe", pretpostavlja bivši savjetnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Modernije i brže centrifuge omogućavaju ubrzavanje procesa obogaćivanja urana u Iranu i čine ga efikasnijim. Tako se skraćuje vrijeme koje je Iranu potrebno za proizvodnju dovoljne količine obogaćenog urana potrebnog za eventualnu proizvodnju nuklearnog naoružanja. Sudeći po aktualnom izvještaju IAEA, Iran je već utrostručio zalihe (nisko) obogaćenog urana: 19.2. one su iznosile 1020,9 kilograma. A u izvještaju od 3. studenog prošle godine dokumentirano je 372,3 kilograma.

Time je Iran ustvari već odavno i dobrano premašio (i to za skoro četiri puta) gornju granicu definiranu Međunarodnim atomskim sporazumom kojim je dozvoljeno posjedovanje 300 kilograma obogaćenog urana. Ova zemlja je, po mišljenju stručnjaka, došla u posjed količine (nisko) obogaćenog urana koja joj može poslužiti kao temelj za proces dobivanja visoko obogaćenog urana, a time u konačnici i za proizvodnju atomskog oružja.

Razlike u mišljenjima

U posljednjem izvještaju koji je IAEA objavio 3. ožujka može se pročitati da Teheran u siječnju ove godine nije dozvolio stručnjacima te organizacije da obiđu dva nuklearna postrojenja. Šef IAEA Rafael Grossi od Irana zahtijeva da ponovno uspostavi punu suradnju s UN-ovom agencijom.

Iran je pak priopćio da se ne osjeća dužnim informirati o aktivnostima koje su se odigrale u prošlosti. „Mi smo odgovorili na pitanja IAEA", rekao je 20.3. iranski veleposlanik akreditiran u bečkom sjedištu te organizacije. Iran će, dodao je, i ubuduće intenzivno surađivati s IAEA-om. I naglasio kako Iran neće prihvatiti zahtjeve do kojih je došlo nakon prigovora iz Izraela i SAD-a. Izrael je, po navodima premijera Netanjahua, u Iranu otkrio tajna postrojenja za razvoj atomskog oružja. Iran je doduše između kraja lipnja i konca srpnja prošle godine uništio ta postrojenja, zato što je postalo jasno da Izrael zna za njih, rekao je Netanjahu u rujnu 2019.

Povratak atomskom sporazumu?

Iranski predsjednik Rohani je u više navrata naglasio da će se Iran vratiti sporazumu kad Europa ispuni svoje ugovorne obveze. Iran se trenutno nalazi u dubokoj krizi zbog pandemije koronavirusa. Sankcije Washingtona dodatno kompliciraju realizaciju financijskih transakcija koje su potrebne za uvoz robe, ali i medicinskih i humanitarnih pošiljki. Iz straha od američkih kazni, banke više ne žele uopće financirati trgovinske aranžmane s Iranom.

Nakon više od godinu dana priprema, u utorak (31.3.) je na trgovinskoj platformi Instex (koju su pokrenuli Francuska, Njemačka i Velika Britanija) realizirana prva transakcija. Time je omogućen izvoz medicinske opreme u Iran, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke. Sudeći po pisanju lista The Economist, radi se o sredstvima potrebnima u borbi protiv Covida-19.

Atomskim programom protiv korone?

Ali Akbar Salehi, voditelj Iranske atomske agencije, u međuvremenu koristi korona-krizu kako bi opravdao postojanje nuklearnog programa. Njegova institucija dezinficira maske, rukavice i drugu medicinsku opremu uz pomoć gama zračenja, tvrdi Salehi. Sredstva potrebna za gama zračenje može se proizvoditi u nuklearnim reaktorima. „Istina je da se postupak gama zračenja može koristiti za sterilizaciju medicinskih maski, rukavica i tako dalje. Ali je ipak upitno u kojoj je mjeri korištenje tog postupka smisleno u izravnoj borbi protiv koronavirusa", kaže fizičar Behrooz Bazat. Od pojašnjava: „Strategija gospodina Salehija sastoji se u tome da promovira atomski program režima i predstavi ga u što je moguće boljem svjetlu. Zato on sad u prvi plan gura jedan sporni dio programa, trenutak je za njega jednostavno povoljan'', prenosi DW.