Mišljenje
Balkan - Putinova nova fronta
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kroz povijest Rusije, carevi su tražili načine da dominiraju onim što su nazivali "bliskim inozemstvom" svog prostranog carstva. U današnjem svijetu, nezakonita invazija predsjednika Vladimira Putina na susjednu Ukrajinu slijedi tu stratešku putanju. Ako pobijedi, logično je da će svoju pažnju usmjeriti na Moldaviju, sljedeću stanicu na putu prema istočnoj Europi - i gdje je rusku separatističku enklavu Pridnjestrovlje već okupirala Rusija, piše James Stavridis na portalu Bloomberg.
Stavridis navodi kako je u blizini još jedna vrlo atraktivna meta: Zapadni Balkan. Turbulentno područje na jugoistoku Europe uključuje četiri stabilne članice Sjevernoatlantskog saveza: Hrvatsku, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Ali Kremlj ima oči na drugim nagradama: Srbiji, Kosovu i etnički podijeljenoj Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje, piše Stavridis - inače umirovljeni admiral mornarice Sjedinjenih Američkih Država - kako bi Putin mogao nastojati proširiti ruski utjecaj i potkopati angažman Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije u ovom važnom kutu Europe?
Nedovršena povijest
''Dobro poznajem ovaj teren iz svojih dana u NATO-u i kao opći američki vojni zapovjednik u Europi. Prije toga, služio sam u balkanskim ratovima 1990-ih kao kapetan razarača na obali bivše Jugoslavije, provodeći oružanu blokadu protiv njenog agresivnog režima. Tijekom godina upoznao sam većinu visokih dužnosnika u regiji, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i Milorada Dodika, sadašnjeg čelnika Republike Srpske.
Nakon raspada Jugoslavije, u nevjerojatno krvavim balkanskim ratovima između 1991. i 2001. poginulo je oko 105.000 ljudi, od kojih su mnogi civili. I dalje postoje napetosti između rimokatolika u Hrvatskoj, pravoslavaca većinom u Srbiji i muslimana u Albaniji, na Kosovu i u BiH.
Putin nastoji iskoristiti ovu nedovršenu povijest. On zna da će, ako države članice NATO-a budu ponovo uvučene u nadgledanje nemirnog Balkana, one biti odvučene od svog fokusa na podršku Ukrajini.
Dodik najiskusniji
Na Kosovu, koje ni Srbi ni Rusi ne priznaju kao neovisnu državu, još uvijek je nekoliko tisuća mirovnjaka NATO-a. Prošle je godine srpska vojska stupila u stanje visoke pripravnosti nakon nereda etničkih Srba na Kosovu u kojima je ozlijeđeno gotovo 100 vojnika NATO-a; ovo je prisililo savez da pošalje nekoliko stotina dodatnih mirovnjaka. Putin očito ohrabruje Srbiju da izvrši pritisak na vladu Kosova koju podržava NATO.
On također radi na destabilizaciji klimave vlade Bosne i Hercegovine, koja je podijeljena na neobično tročlano predsjedništvo s po jednim predstavnikom svake od tri glavne etno-religijske izborne jedinice. Najiskusniji politički akter je Dodik, koji je blisko povezan s Moskvom. Još prije desetak godina govorio mi je o potrebi da se Republika Srpska odcijepi, što bi faktički uništilo zemlju. Njegov krnji dio tada bi se pridružio samoj Srbiji, stvarajući velikosrpsku državu, koju bi Putin rado podržao.
Kao što je umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery, koji je bio moj časnik za planove u Zapovjedništvu SAD-a za Europu, rekao: 'Ovo je ista vrsta izazova s kojim smo se nosili prije deset godina – Putin ima koristi od miješanja lonca drugdje u Europi, pokušavajući oslabiti vjerodostojnost NATO-a i odvratiti nas od podrške Ukrajini'.
Srećom, Zapad ima mogućnosti. U ovom trenutku ideja o raspoređivanju NATO bataljona u Ukrajini nije vjerojatna. Stoga je povećanje razine trupa raspoređenih na Kosovu i preduhitrivanje nemira koje Putin pokušava potaknuti moguće i strateški ima smisla.
Napadi u 'nesrpskim dijelovima BiH'
To bi bio primjer učinkovite regionalne podjele napora unutar saveza: zemlje NATO-a na Balkanu i u blizini (npr. Grčka i Italija) mogu se fokusirati na tu regiju. Istočnoeuropske i nordijske članice mogu predvoditi napore u Ukrajini. Velike zemlje na zapadu - Francuska, Njemačka, UK i SAD - imaju dovoljno resursa da budu uključene u obje.
Uz stabilizacijske snage, NATO mora imati na umu rusko korištenje tzv. hibridnog ratovanja. Putin je dobar u korištenju društvenih medija, kampanja dezinformiranja i proruske propagande za stvaranje napetosti izvan svojih granica. NATO mora koristiti vlastite informacijske mreže kako bi razotkrio te lažne priče i suprotstavio im se. Ako Rusi odluče povećati ulog, mogli bi upotrijebiti kibernetičke napade na električne mreže i druge vitalne ciljeve na Kosovu i u nesrpskim dijelovima BiH. To bi stvorilo zbrku i povećalo društveno nezadovoljstvo. NATO može balkanskim saveznicima i prijateljima pružiti bolje sustave kibernetičke obrane.
Konačno, postoje ekonomski poticaji koji se mogu suprotstaviti ruskom angažmanu. Srbija očajnički želi članstvo u EU, kao i Bosna i Hercegovina. Njihovi čelnici žele biti u mogućnosti surađivati sa Zapadom i izbjeći sankcije. Srpski veleposlanik u SAD-u nedavno je napisao pismo u kojem tvrdi da Srbija želi samo mir. Srbi mogu pokazati da su iskreni odbacujući Putinove manipulacije i dopuštajući Zapadu da ostane fokusiran na svoj najveći izazov: ruski nemoralni rat u Ukrajini'', piše umirovljeni admiral mornarice Sjedinjenih Američkih Država za Bloomberg.
