Proširenje
Bugarskoj se previše popustilo
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Usvajanje godišnjih zaključaka o proširenju EU-a u četvrtak se dodatno zakompliciralo nakon što su Češka i Slovačka izrazile određene rezerve jer smatraju da se Bugarskoj previše popustilo po pitanju Sjeverne Makedonije.
Veleposlanici zemalja članica EU-a usuglasili su u srijedu tekst zaključaka o proširenju na koji nitko nije imao primjedbi. Zaključci su trebali biti formalno usvojeni u četvrtak na sastanku Vijeća za okoliš. Usuglašeni zaključci se mogu usvojiti na fizičkom sastanku Vijeća ili pisanim postupkom. Prema pravilima EU-a, usuglašene zaključke može bez rasprave prihvatiti bilo koja formacija Vijeća.
Pročitajte još
Sastanak Vijeća za okoliš je zadnji fizički sastanak Vijeća ove godine i to je bila prilika da se zaključci usvoji. Međutim, u međuvremenu su u komunikaciji između glavnih gradova, Češka i Slovačka izrazile su nezadovoljstvo tekstom usuglašenim na sastanku veleposlanika zemalja članica jer smatraju da se previše popustilo Bugarskoj u pogledu odnosa prema Sjevernoj Makedoniji.
Na sastanku Vijeća Slovačka i Češka su tražile više vremena da složi sa zaključcima. Kako ministri za okoliš ne mogu raspravljati o pitanjima koja nisu u njihovoj nadležnosti, njemačko predsjedništvo skinulo je usvajanje tih zaključaka s dnevnog reda.
"Češka ponavlja svoju snažnu potporu procesu proširenja, ali tekst zaključaka kakav je sada dovest će do daljnjih komplikacija u tom procesu. Treba nam više vremena da analiziramo tekst i da se složimo sa zaključcima", poručilo je češko izaslanstvo, dodajući da Vijeće za okoliš nije primjerena formacija za ovo pitanje nego Vijeće za opće poslove.
"Tragično je za zapadni Balkan da se nekoliko tabora u EU-u međusobno blokiraju po pitanju politike proširenja. Ovaj put tzv. 'prijatelji proširenja' stavili su veto na važne zaključke na ministarskoj razini, nakon što su se na veleposlaničkoj razini jučer složili s tekstom. Sve to šalje razarajuće signale zapadnom Balkanu i otvara ulaz za druge aktere", rekao je Hini diplomat EU-a, koji je želio ostati neimenovan.
Bugarska je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za formalno otvaranje pregovora, ali je također i danima blokirala zaključke o proširenju tražeći da se u tekst ubaci njezini pogledi po pitanju odnosa s njezinim zapadnim susjedom.
"Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju bitni elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja. Vijeće podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i primjenu u dobroj vjeri bilateralnih sporazuma, uključujući Prespanski sporazum i sporazum o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, kao dijela procesa proširenja", glasi dio zaključaka o Sjevernoj Makedoniji usuglašenih na razini veleposlanika, koji su zadovoljili Bugarsku.
Zasad još nije odlučeno što će dalje biti za zaključcima, hoće li ih uopće biti ili će Nijemci, koji predsjedavaju Vijećem EU-a do kraja ove godine, odlučiti objaviti izjavu predsjedništva o proširenju.
Izjavama predsjedništva se pribjegava samo onda kada se ne mogu donijeti zaključci, koji imaju puno veću težinu i za koje je potrebna suglasnost svih zemalja članica.
Zaključke o proširenju svake godine u prosincu usvaja Vijeće za opće poslove. To Vijeće, koje čine ministri europskih poslova zemalja članica, održalo je prošli tjedan video-konferenciju na kojoj nije postignuta suglasnost o zaključcima zbog protivljenja Bugarske.
U dijelu teksta usuglašenih zaključaka, koji nije nikome sporan, pozivaju se zemlje zapadnog Balkana, kandidati i potencijalni kandidati, da riješe međusobna "otvorena bilateralna pitanja, uključujući i pitanje granica, još uvijek otvorena pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba u skladu s međunarodnim pravom i uspostavljenim načelima".
Ističe se važnost ispunjenja pravde za žrtve ratnih zločina i poziva na učinkovito i bez diskriminacije suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, uključujući i kroz regionalnu suradnju i uz punu suradnju Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove.
"Vijeće naglašava da u EU-u nema mjesta za zapaljivu retoriku ili glorifikaciju ratnih zločinaca s bilo koje strane", kaže se u tekstu.
U dijelu teksta koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Vijeće "poziva na inkluzivan proces izborne reforme kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima, što će eliminirati svaki oblik nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu".
"U tom pogledu, Vijeće naglašava da se ne bi trebao poduzeti nijedan zakonodavni ili politički korak koji učinio izazovnijim provedbu presude Sejdić-Finci i druge, s tim povezane presude", kaže se u zaključcima.
