CNN: Zapad žmiri dok Vučić destabilizira Balkan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pristup Zapada koji u predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću "ne vidi zlo" destabilizira Balkan, navodi CNN u opširnoj analizi koju prenosimo u cijelosti.

Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, SAD i Europska unija ubrzale su svoj zaokret prema Srbiji. Umjesto da žongliraju s kontradiktornim zahtjevima pluralističkih i razjedinjenih balkanskih država, zapadne prijestolnice većinu su svojih napora usmjerile na jednu metu, piše CNN.

Njihova politika imala je dva cilja. Prvo, dovesti Srbiju u okrilje Zapada, daleko od Rusije. Drugo, omogućiti svojim administracijama da se više usredotoče na potporu Ukrajini.

Tradicionalno jedan od najbližih saveznika Moskve u Europi, Beograd je dugo pokušavao ići linijom između svojih povijesnih veza s Rusijom i potencijalne budućnosti jače europske integracije. Zapadni diplomati nastojali su srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića izvući iz orbite njegovog ruskog kolege, predsjednika Vladimira Putina, obećavajući brži put do članstva u EU, upozoravajući na izolaciju u slučaju neposluha.

Ali 18 mjeseci kasnije, neki promatrači kažu da je sadašnji pristup neuvjerljiv, što je rezultiralo neuspjehom u postizanju oba cilja. Srbija je odbila sudjelovati u svim krugovima sankcija EU-a protiv Putina i nastavila slijediti vlastite interese u regiji sa sve manje odgovornosti, potičući sukobe preko granice kako bi odvratila pozornost od nezadovoljstva kod kuće, sigurna u spoznaju da će ne odgovarati na Zapadu.

Posljedice takvog pristupa najoštrije su se osjetile na Kosovu, koje je steklo neovisnost od Srbije 2008. godine, nakon krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Ali Beograd – i mnogi etnički Srbi na sjevernom Kosovu – i dalje odbijaju priznati njegov suverenitet, što zateže odnose među susjedima.

CNN je razgovarao s nekoliko stručnjaka, kao i s lokalnim stanovništvom u Srbiji i na sjevernom Kosovu, koji su uznemireni pokušajima SAD-a i EU da uvuku Srbiju u euroatlantsku zajednicu te koji tvrde da njihovo kontinuirano provođenje takve politike riskira udaljavanje demokratskih saveznika i sve veća zabrinutost za sigurnost u regiji.

''Ruski trojanski konj''

Zapadne vlade već dugo tretiraju Srbiju kao neizostavan balkanski glas, ponekad na račun perifernijih igrača, kažu neki promatrači.

''Njihovo uvjerenje je da je Srbija balkanska zemlja, kako je oni vide. Srbija je ta s kojom, ako je možete privući na našu stranu – što god to značilo – sve će biti lakše'', rekao je za CNN Jasmin Mujanović, politolog specijaliziran za Zapadni Balkan.

Dok su američke administracije jedna za drugom pokušavale vratiti Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) u društvo, ti napori su bili “posebno drski” od početka rata u Ukrajini, rekao je Mujanović, i nisu postigli ciljeve sad.

''Čini se da vjeruju da Srbiju približavaju EU-u i NATO-u, i zapadnom razmišljanju, a udaljavaju zemlju od Rusije… Ali to nije nešto što bih rekla da se odražava na terenu'', rekla je za CNN Alicia Kearns, britanska zastupnica i predsjednica parlamentarnog odbora za vanjske poslove.

Vučić već dugo održava blizak odnos s ruskim kolegom Putinom. Govoreći nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost u veljači, Vučić je odluku o nesankcioniranju Rusije obrazložio time da je Srbija bila “jedina zemlja koja nam nije uvela sankcije devedesetih godina”.

''Podržali su naš teritorijalni integritet u Ujedinjenim narodima'', dodao je, misleći na odbijanje Rusije da prizna neovisnost Kosova. Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom nakon NATO-ovog bombardiranja 1999., čime je okončan masakr etničkih Albanaca – koji čine više od 90 posto stanovništva Kosova – od strane srpskih snaga.

Unatoč naporima za energetsku tranziciju koje podupire EU, Srbija je i dalje jako ovisna o Rusiji, jer je prodala većinski udio u svojoj naftnoj kompaniji ruskom državnom divu Gazpromu.

Rezultat je da je, unatoč nadama Srbije da će se pridružiti EU, Vučić nastavio hodati po žici između Moskve i zapadnih sila. Iako se pridružio rezolucijama UN-a kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, srpski čelnik pokazao je malo volje pridružiti se zapadnim sankcijama.

U travnju je srbijanska vlada demantirala izvješća da je Ukrajini prodala oružje i streljivo, nakon što se pojavio dokument Pentagona u kojem se tvrdi suprotno. Srbija je u to vrijeme rekla da se drži svoje politike neutralnosti, iako su neki zapadni dužnosnici izvješća shvatili kao dokaz da njihova politika funkcionira.

Nekoliko analitičara za CNN je reklo da je Srbija morala učiniti vrlo malo da dobije pohvale američkih i europskih dužnosnika te da je Vučić zapravo ostavio trag prekršenih obećanja.

''Kada smo imali njegov (Vučićev) reizbor 2020., svima nam je rečeno ‘samo pričekajte nakon izbora, odjednom ćete vidjeti kako postaje vrlo zapadnjački i europski orijentiran'', rekao je Kearns. Ipak, to se nije dogodilo.

''Rečeno nam je da će se pridružiti sankcijama i pokazati da je iskreno na našoj strani. To se nije dogodilo. Kažu nam da se Rusiji neće približiti. S Putinom je u rujnu potpisao sigurnosni sporazum. S vremena na vrijeme nasmije se Zapadu u lice. A kada pitam zapadne dužnosnike, ‘zašto ste tako odlučni dopustiti Vučiću da vas nadigra?’, oni kažu da je on najbolja opcija'', rekao je Kearns.

Kearns je bila jedna od rijetkih zapadnih dužnosnika koja je javno kritizirala Srbiju. Ali to je imalo svoju cijenu. Nakon što je progovorila za CNN, Vučić joj je očito zaprijetio tijekom obraćanja na državnoj televiziji, ustvrdivši da ''ako britanska vlada ne odgovor'' na njezine kritike Srbiji, 'mi ćemo biti prisiljeni odgovoriti'.

S obzirom na takvo ponašanje, neki postavljaju pitanje je li cijeli projekt integracije Srbije održiv pod sadašnjom vladavinom.

''Pod pretpostavkom da nekim čudom uvedemo Srbiju u EU, s ovakvim režimom, vi praktično dovodite još jednog ruskog trojanskog konja u EU, kao što ste to učinili u vidu (mađarskog premijera Viktora) Orbana'', kazala je za CNN Majda Ruge, stručnjakinja za Balkan Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR). ''Da, možete utjecati na proširenje, ali sigurno nećete neutralizirati ruski utjecaj u regiji – samo ćete ga unijeti u EU'', dodala je.

Kosovo i vladavina prava

Učinci opraštajućeg pristupa Zapada Beogradu najoštrije se osjećaju na Kosovu, koje od neovisnosti ovisi o potpori Zapada. Dok joj više od 100 zemalja priznaje suverenitet, Srbija je ne priznaje, već je doživljava kao odcijepljenu državu. Pokušaji normalizacije odnosa između dviju zemalja – koje nadziru SAD i EU – bili su teški i povremeno nasilni.

Najžešći sukob dogodio se nakon izbora za gradonačelnike četiri općine na sjeveru Kosova u svibnju. Ovi izbori često prođu bez pompe: oko 90 posto stanovništva ove regije su etnički Srbi, pa se u normalnim okolnostima Srbi biraju za gradonačelnike.

Ali to nisu bile uobičajene okolnosti. U studenom su gradonačelnici iz stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira u četiri općine, istodobno podnijeli ostavke. Pratili su ih policajci etnički Srbi, administrativno osoblje i suci u regiji.

Njihove ostavke pokrenule su nove izbore koji su se trebali održati u prosincu. Srpska lista najavila je da neće izaći na izbore, nakon što su ih bojkotirali Srbi u regiji, uz punu podršku Vučića. Ali s obzirom na napetosti, Kosovo je pristalo odgoditi izbore do travnja – odluku koju je pohvalila Quinta, neformalna skupina koju čine SAD, UK, Francuska, Njemačka i Italija.

Budući da kosovski Srbi nisu sudjelovali, etnički albanski kandidati su se natjecali bez prigovora. Izborni dužnosnici rekli su da je samo oko 1500 ljudi glasovalo u četiri općine – odaziv od samo 3,5 posto. Neki gradonačelnici izabrani su s jedva više od 100 glasova.

No, iako izbori nipošto nisu bili reprezentativni, za kosovskog premijera Albina Kurtija ovo je pitanje predstavljalo ni manje ni više nego samu vladavinu prava. ''Imamo četiri gradonačelnika s niskim legitimitetom. Ali, ipak, nema legitimnijeg od njih. Moramo imati vladavinu prava. Mi smo demokratska republika'', rekao je Kurti za CNN u svibnju.

Međutim, premijerov stav kritiziran je kao čvrst i beskompromisan. Njegovi saveznici optužili su ga da je 26. svibnja nasilno ušao u gradonačelnikove urede, kada su mnogi bili okruženi prosvjednicima, protivno izričitim uputama.

''SAD je rekao Kurtiju – a to je njegova krivnja – rekli su mu da ih ne postavlja u općinske zgrade. I tu je Kurti ignorirao određeni smjer'', rekao je Edward Joseph, profesor vanjske politike na Sveučilištu Johns Hopkins koji je 10 godina služio na Balkanu, uključujući NATO.

Dužnosnik prištinske vlade rekao je za CNN da ne žele ''predati'' službene vladine zgrade prosvjednicima. ''Gradonačelnici su ušli u svoje urede… Srbija je pozvala Srbe na bojkot izbora. Sada su htjeli da nitko ne ulazi u te zgrade. No, onda se postavlja pitanje: ako gradonačelnici ne smiju ulaziti u zgradu, tko bi trebao?''

Ali dok je Kurti možda poduzeo nekoordiniranu akciju, odgovor na to nije bio neizbježan. Najgore nasilje nije se dogodilo na dan kada su gradonačelnici ušli u svoje urede, nego tri dana kasnije, u gradu Zvečanu – kada gradonačelnika nije bilo ni u zgradi. Nasilje je bilo ekstremno. Deseci pripadnika mirovnih snaga NATO-a ozlijeđeni su nakon što su ih napali etnički Srbi. Neke su ozljede bile teške: tri mađarska vojnika su upucana, jednom je amputirana noga.

Kurti je za CNN rekao da se ne radi o 'mirnim prosvjednicima', već o 'fašističkoj miliciji' za koju se zna da djeluje na sjeveru Kosova, ''plaćenoj i po naređenju Beograda''. Vlada Srbije nije odgovorila na brojne zahtjeve za komentar.

Drugi se slažu s Kurtijem. Kearns je za CNN rekla da su britanski vojnici stacionirani na Kosovu pronašli “skladište oružja koje je srpska milicija sakrila u crkvama i ambulantnim kolima na sjevernom Kosovu. Čuli smo za granate na kućnim pragovima ljudi ako odbiju podržati srpsku miliciju”.

Unatoč tome, velik dio diplomatskog odgovora bio je usredotočen na Kurtijeve postupke, za koje je Kosovo platilo visoku cijenu. Nakon neuspjelih izbora, Kosovo je isključeno iz zajedničkih vojnih vježbi sa SAD-om, isključeno iz europskih infrastrukturnih projekata i podložno sankcijama za koje Kosovski poslovni savez kaže da bi mogli koštati njegovo gospodarstvo 500 milijuna eura (550 milijuna dolara) do kraja ovog razdoblja.

Kearns je kritizirala ''neuravnotežen'' odgovor Zapada, rekavši da ignorira pravi uzrok problema. ''Početak krize bilo je strano miješanje srpske vlade u unutarnje stvari Kosova, gdje je kosovskim Srbima rečeno da ne glasaju na lokalnim izborima. To je strano uplitanje'', rekla je.

Kurti je pokušao proglasiti suverenitet Kosova protiv dvostrukih sila stranog uplitanja i organiziranog nasilja, na što su, prema Mujanovićevim riječima, SAD i EU odgovorile: “Ne. To nije prikladno u ovim okolnostima.”

''Zelenski Balkana''

S obzirom na oslanjanje Kosova na potporu Zapada, neki se boje da Kurtijeva nepopustljivost frustrira njegove saveznike i slabi njegovu zemlju. Neki pozivaju na potpunu promjenu načina.

''On pokušava biti Zelenskij Balkana'', rekao je za CNN Shćiprim Arifi, gradonačelnik regije Preševo na jugu Srbije. ''Argument pravne države koristi retorički i populistički. On želi biti Zelenskij Albanaca'', dodao je.

Srpska Preševska dolina predstavlja naličje sjevera Kosova. Dok je sjever Kosova većinom naseljen etničkim Srbima u zemlji s većinskim albanskim stanovništvom, Preševska dolina je uglavnom naseljena etničkim Albancima u zemlji sa srpskom većinom.

Najbolji način za poboljšanje situacije, rekao je Arifi, je da Kurti učini ono što zapadni saveznici traže: radi na stvaranju “Zajednice srpskih općina” (ZSO) na sjevernom Kosovu.

Kurti je optužen za sprječavanje provedbe samouprave u srpskim općinama, kako je navedeno u Bruxelleskom sporazumu iz 2013. čiji je cilj normalizacija odnosa između balkanskih susjeda. Prema sporazumu, Srbija bi na sjeveru Kosova mogla stvoriti JSO koji bi djelovao u okviru kosovskog pravnog sustava, a kosovska policija ostala bi jedini organ za provođenje zakona.

Desetljeće kasnije ova zajednica nije stvorena, pa su ostali sporovi oko stupnja autonomije kosovskih Srba.

Ali postoje sumnje hoće li ovo rješenje – koje sada snažno forsiraju SAD i EU – ublažiti napetosti.

''Vjerujte mi, to neće biti najbolje rješenje'', rekao je za CNN Dušan, Srbin iz općine Leposavić. ''Možda će u prvih nekoliko mjeseci biti olakšanje. Možda, ‘Oh, vidi, konačno smo nešto dobili'', dodao je.

Ali to bi bila lažna zora. ''S ekonomskog aspekta, naši životi neće biti poboljšani, već će biti gori'', rekao je, jer će građani morati početi plaćati usluge i poreze koje trenutno pokriva Vlada Kosova. CNN je zatajio Dušanovo pravo ime jer se boji da bi njegovi komentari mogli utjecati na njegovu egzistenciju.

Postoji i zabrinutost da bi ZSO mogao izazvati više geopolitičkih napetosti. “Ne znamo kakva će ta zajednica bit'', rekla je Kearns. ''Hoće li samo lokalne općine biti odgovorne za vlastitu vodu i struju i poreze? Ili će to biti nova Republika Srpska? Realnost je takva da mislim da nitko ne želi drugu Republiku Srpsku'', kazala je.

Republika Srpska, jedan od dva entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu, proglasila je neovisnost 1992. i službeno je priznata Daytonskim sporazumom 1995. Posljednjih mjeseci njezin proruski predsjednik Milorad Dodik pokušao je utrti put njezinom odcjepljenju iz Bosne.

U lipnju su zastupnici Republike Srpske glasovali za suspenziju odluka Ustavnog suda Bosne, što su stručnjaci opisali kao “zakonsko odcjepljenje” i ozbiljno kršenje Daytonskog sporazuma. Sjedinjene Američke Države su osudile taj potez, rekavši da prijeti suverenitetu Bosne.

''Ljudi u Prištini i Kurti su vrlo, vrlo jasno stavili do znanja da vide novu Republiku Srpsku u autonomnim općinama. I u tom modelu ne vide rješenje za Kosovo. Oni vide novu verziju, novu generaciju krize za Kosovo, a u konačnici i za regiju u cjelini'', kazao je Mujanović.

Pogrešan konj?

Tijekom posljednjih mjeseci napetosti SAD i EU opetovano su ponovili svoju predanost cilju privlačenja Vučića na svoju stranu. Ali Srbija je djelovala sa sve većom nevoljkošću, predstavljajući ono što Kearns naziva ''neuspjehom diplomacije odvraćanja''.

Jedna štetna epizoda dogodila se u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji u ožujku, kada su, nakon višemjesečnih pregovora uz posredovanje SAD-a i EU-a, Srbija i Kosovo konačno prihvatili bilateralni sporazum usmjeren na normalizaciju odnosa između dviju zemalja. No, dok je to najavljivano kao pomak, Vučić je napustio pregovore ne potpisavši dokument, tvrdeći u televizijskom obraćanju da to nije mogao učiniti: ''Imam užasne bolove u desnoj ruci… očekuje se da će bol trajati četiri godine.''

Drugi je bio kada su srbijanske vlasti uhitile trojicu kosovskih policajaca za koje su tvrdili da su 'duboko unutar teritorija središnje Srbije' i da su se spremali počiniti 'teroristički čin'. Ali Kosovo je ustrajalo na tome da su časnici 'oteti' unutar granica Kosova i da je Srbija počinila 'čin agresije'.

SAD i EU sporo su reagirale na ovaj incident. KFOR, NATO-ve snage za Kosovo, izdale su priopćenje 48 sati nakon što je prijavljen nestanak časnika. SAD je objavio priopćenje tri dana kasnije, tvrdeći da su uhićenja temeljena na 'lažnim optužbama'.

Joseph je za CNN rekao da je srpskom prikazu događaja teško povjerovati – i da formulacija američke izjave sugerira da je ni njihovi dužnosnici vjerojatno ne prihvaćaju. ''Ako Sjedinjene Američke Države doista nisu bile sigurne je li kosovska policija u Srbiji, zašto onda koristiti tako kategorički izraz (poput ‘lažno’), koji zadire u djelokrug i prosudbu srpskog suda?''

Pa ipak, Srbija nije kažnjena zbog pritvaranja. Oslobađanje časnika osigurano je dva tjedna kasnije – ne od strane zapadnih saveznika, već od strane Viktora Obana.

Nakon takvih epizoda Joseph je za CNN rekao da pristup 'ne vidi zlo' Vučićevog režima možda počinje davati rezultate. ''Ovdje se postavlja pitanje tko u Bidenovoj administraciji još vjeruje da je Vučić taj partner'', rekao je, ukazujući na nedavno sankcioniranje Aleksandra Vulina, ravnatelja srbijanske obavještajne službe, kao dokaz da Bidenova administracija “više nije zarobljena strahom i iluzijama o Vučiću.''

Ali nije jasno hoće li se to pretvoriti u promjenu politike.

Vučić je u međuvremenu povisio ulog. Kao odgovor na sankcije Vulinu, Vučić je zabranio izvoz oružja iz Srbije na 30 dana, uz tvrdnju da se “sve mora pripremiti u slučaju agresije na Republiku Srbiju”.

''On zapravo govori ‘ući ćemo u sukob, moramo odmah zaustaviti sav izvoz oružja, jer nam je potrebno za našu nacionalnu sigurnost’. On doslovno prijeti ratom. Nikada ga prije nisam vidio tako eksplicitnog'', rekla je Ruge iz ECFR-a.

A predsjednikovu poruku prihvatili su i neki građani Srbije. Na nogometnoj utakmici Crvene zvezde prošlog mjeseca, srpski nacionalistički navijači držali su transparent s natpisom “Kad se vojska vrati na Kosovo”. Vučić je nazočio utakmici, javljaju lokalni mediji.

''Situacija je jasna tko je još uvijek nasilnik na Balkanu'', rekla je Meliza Haradinaj, bivša ministrica vanjskih poslova Kosova, za CNN. Vrijeme će pokazati da će ova ‘investicija’ pacifikacije Srbije biti uzaludna.