Dok se zapadni svijet žali na recesiju, siromašnim zemljama prijeti bankrot

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jagathu Gunaseni ponestaje nada. Svaki dan on šalje svoju ženu i sina po plin za obiteljski štand brze hrane u Colombu, glavnom gradu Šri Lanke. I gotovo svaki dan se vraćaju praznih ruku, jer zalihe plina nestaju.

"Ako ništa, za jelo imamo ostatke s našeg štanda", kaže Gunasena za Bloomberg. „Ne znam kako drugi kuhaju i kako spajaju kraj s krajem."

Dok se zapadni svijet žali na ekonomske brige i strah od recesije, Šri Lanku je ovaj val već pogodio. 23 milijuna ljudi tamo se bori s najgorom ekonomskom krizom od 1948. godine, kada je ova zemlja stekla neovisnost od Velike Britanije. Šri Lanka mjesecima ne može otplaćivati svoje dugove u inozemstvu. Ova otočka država je u svibnju proglasila nelikvidnost, piše DW.

Stečaj ima ogromne posljedice za stanovnike. Svugdje je nestašica hrane, benzina je sve manje, a lijekovi u nekim dijelovima zemlje već ponestaju. Frustracija se ogleda u nasilnim prosvjedima, što dodatno destabilizira ionako nestabilnu vlast.

"Apsolutna katastrofa"

Raste zabrinutost da će se nemiri proširiti izvan granica zemlje. Šri Lanka nije jedina zemlja u regiji koja se bori s nelikvidnošću.  “Kombinacija ekonomskih šokova i monetarnog poravnanja natjerat će veliki broj zemalja s niskim bruto društvenim proizvodom na restrukturiranje svojih dugova", kaže američki ekonomist John Lipsky, koji je godinama obnašao visoke dužnosti u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). "To je apsolutna katastrofa i u tom smjeru mi idemo."

Prema podacima Svjetske banke, 60 posto najsiromašnijih zemalja svijeta trenutno je u dužničkoj krizi ili im prijeti dužnička kriza. Zemljama poput Pakistana, Tunisa, Etiopije, Salvadora i Gane čak prijeti bankrot.

Stručnjaci upozoravaju da će, ako se broj nesolventnih zemalja poveća, to imati globalne posljedice. "Rizik od velike dužničke krize s mogućim domino efektom danas je veći nego tijekom pandemije Covida-19", kaže je Rebeca Grynspan, glavna tajnica Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Bilo bi naivno tvrditi da pogođene zemlje nisu same djelimice krive za ovo teško stanje.U Šri Lanci, na primjer, pogubni koktel se sastojao od lošeg vođenja zemlje, korupcije i agresivnog smanjenja poreza koje su proveli braća Gotabaya i Mahinda Rajapaksa, doveo je doveo je zemlju do ekonomske paralize. Mahinda Rajapaksa podnio je ostavku na mjesto premijera početkom svibnja nakon nasilnih prosvjeda, ali njegov brat je ostao predsjednik.

Prvo korona, pa inflacija

Njihov stil vladanja doveo je zemlju do kolapsa. Zbog poreznih olakšica nastala je ogromna rupa u državnom budžetu, koja je s korona krizom sve žešće gutala novac poreznih obveznika. Pandemija je uništila najvažniji izvor prihoda Šri Lanke - turizam. Tome se treba pridodati i rastuće cijene energije i hrane - kao rezultat rata u Ukrajini.

Činjenica da inflacija pogađa ovaj dio svijeta mnogo više nego Zapad, pripisuje se snažnom dolaru. Rekordna visina ove vodeće svjetske valute ogroman je teret za mnoge zemlje u razvoju, koje energiju, lijekove i hranu uglavnom plaćaju u dolarima.

U mnogim afričkim zemljama ljudi troše i do 40 posto svojih prihoda samo na hranu i piće, što je dvostruko više u odnosu na industrijske zemlje. Rast cijena ne dovodi samo do praznih novčanika, nego i do gladi.

Vlade se, pak, prvenstveno bore sa svojim ogromnim teretom dugova. Svjetska banka računa da će 75 najsiromašnijih zemalja svijeta do kraja godine morati otplatiti oko 35 milijardi dolara. Krajem 2021. istekao je moratorij na dug, koji su zemlje G20 odobrile nakon korona krize.

Porast kamatnih stopa pogoršava probleme

Dužničku krizu pogoršava povlačenje mnogih industrijskih zemalja iz monetarne politike niskih kamatnih stopa. Do prije samo nekoliko mjeseci, države poput Pakistana su imale koristi od iznimno niskih kamatnih stopa u razvijenim i bogatijim zemljama. Ali sada, dok mnogi objavljuju rat inflaciji, kamatne stope širom svijeta rastu.

Američka središnja banka povećala je svoju ključnu kamatnu stopu za 75 bodova – što se nije dogodilo u 30 posljednjih godina. Mnoge države si ne mogu priuštiti uzimanje novog duga za refinanciranje dugova.

Čak i nacije poput Egipta, Vijetnama, Turske i Filipina sada ulaze u poteškoće. "Dužnička kriza, koja je do sada bila ograničena na zemlje s niskim BDP-om, širi se i na zemlje sa srednjim BDP-om", upozorila je Svjetska banka u svom izvještaju.

Sudeći po izjavi menadžera hedge-fondova Jaya Newmana, kineska vlada također je odigrala veliku ulogu u financijskom kolapsu zemalja u razvoju. Kina je namamila i Šri Lanku i druge siromašne zemlje u zamku tako što im je dala izdašne kredite, piše Newman u članku za Financial Times. Kina je uvjerila Šri Lanku da posuđenim kapitalom financira skupe i neekonomične projekte. Zbog nepodmirenog duga, Kina sada ima "bič u ruci".

Zato sada zemlje skupine G7 svojim "Partnerstvom za globalnu infrastrukturu", projektom vrijednim oko 600 milijardi dolara, žele biti protuteža kineskom "Novom putu svile".

Ulagači povlače novac

Kao rezultat toga, mnogi ulagači, koji su ranije imali dobru zaradu i profitirali na financijskim tržištima zemalja u ubrzanom razvoju, sada se nastoje osloboditi svojih uloga. Godinama su bili namamljeni argumentom da takve zemlje imaju veći gospodarski rast od velikih industrijskih zemalja. To obećanje sada više ne postoji, piše DW.

Prema podacima istraživačke kuće EPFR Global sa sjedištem u Bostonu, ulagači su ove godine već povukli više od 40 milijardi dolara dionica s financijskih tržišta zemalja u ubrzanom razvoju. U istom razdoblju prošle godine ostvaren je priljev sredstava veći od 50 milijardi dolara.

Međutim, za razliku od ranijih dužničkih kriza, odljev kapitala ne pogađa samo profesionalne ulagače. Milijuni malih ulagača sada ulažu u tržišta preko indeksnih fondova, takozvanih ETF-ova.

Svjetska banka obećala pomoć

Kako bi stabilizirala zemlje poput Šri Lanke i spriječila širenje i prenošenje krize, Svjetska banka je obećala da će izdvojiti 170 milijardi dolara.To je najveći program spašavanja u povijesti ove institucije, čak po svom obimu veći od financijske pomoći za borbu protiv pandemije koronavirusa.

"Moramo osigurati da ovaj novac i pomoć stignu do najsiromašnijih među siromašnima, jer ih ova kriza najviše pogađa", kaže u intervjuu za Spiegel Paikiasothy Saravanamuttu, voditelj Centra za alternativne politike (CPA), čiji je cilj liberalna i demokratska Šri Lanka. I dodaje: "Proći će otprilike tri do šest godina prije nego što opet budemo mogli govoriti o nekoj vrsti normalnog stanja."