Bruje društvene mreže
Drama u Njemačkoj: Policajci zapeli u blatu, aktivisti ih gađaju zemljom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Njemačka policija u nedjelju je nastavila operaciju čišćenja rudarskog sela Lützerath, poprišta sukoba policije i aktivista.
Njemački energetski div RWE otkupio je nekretnine i iselio stanovnike iz Lützeratha, koji je zaposjela skupina aktivista i pokušava spriječiti rušenje tog sela i kopanje lignita.
70 ozlijeđenih
Policijska akcija počela je u srijedu, a na tom području u nedjelju je bio još manji broj aktivista. Policajci su čak i dizalicom pokušavali doći do aktivista koji su se popeli na drveće, prenosi Hina.
Na društvenim mrežama pojavile su se video snimke na kojima se vide policajci koji su doslovce zapeli u blatu - dok oni posrću i propadaju u kaljužu, prosvjednici ih guraju i gađaju zemljom.
Policija je u nedjelju priopćila da je oko 70 policajaca ozlijeđeno u akciji, a većina njih tijekom velikih prosvjeda i sukoba u subotu. Ima ozlijeđenih prosvjednika, ali nije poznato koliko. Dosad je pokrenuto oko 150 kaznenih istraga protiv prosvjednika.
U subotu je više tisuća ljudi prosvjedovalo protiv deložacije i rušenja Lützeratha u susjednom selu Keyenberg, a među njima je bila i švedska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg.
Rušenje naselja
Europski energetski div RWE kani posve srušiti Luetzerath kako bi ispod njega rudario ugljen. Stanovnici su odavno otišli, no klimatski aktivisti počeli su prosvjed nakon odluke regionalnog suda u ponedjeljak kojom je potvrđena ranija odluka o pražnjenju sela čije zemljište i nekretnine sad pripadaju RWE-u.
RWE je u srijedu ujutro najavio početak rušenja naselja Lützerath. Posljednji stanovnik to selo napustio je 2022. nakon što je bio primoran prodati svoju nekretninu RWE-u, piše Associated Press.
Krajem prosinca, lokalni okrug u kojem je smješten Lützerath izdao je opću naredbu da se evakuiraju stanovnici sela.
Riječ je o projektu koji je "pogurala" vlada kako bi omogućila da Njemačka lakše prebrodi europsku energetsku krizu.
Njemačka u svojoj strategiji prelaska na čistije izvore energije planira prestati koristiti ugljen do 2030., ali istovremeno preispituje svoju energetsku politiku nakon što je rat u Ukrajini ugrozio opskrbu energentima.