Državni udar u Mjanmaru, vojska preuzela vlast

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mjanmarska vojska danas je izvela državni udar protiv civilne vlade Aung San Suu Kyi koja je uhićena, na dan kada su se zastupnici trebali vratiti u parlament, prvi put nakon izbora u studenom koje vojska proglašava ukradenima.

Vojska je proglasila izvanredno stanje i rekla da je uhićenje mjanmarske čelnice i drugih visokih dužnosnika odgovor na izbornu prevaru.

U video obraćanju koje je objavljeno na televiziji nad kojom nadzor ima vojska rečeno je da je vlast predana glavnom zapovjedniku oružanih snaga generalu Min Aung Hlaingu.

Uhićen i predsjednik Win Myint

U prvim satima u ponedjeljak ujutro vojska je uhitila mjanmarsku čelnicu kao i predsjednika Wina Myinta, potvrdio je glasnogovornik Nacionalne lige za demokraciju.

Ta stranka Aung San Suu Kyi odnijela je pobjedu na izborima u studenom, ali tenzije s vojskom intenzivirale su se prošli tjedan.

Već tjednima vojska ne prestaje lansirati optužbe o nepravilnostima na izborima, drugima od kraja vojne diktature 2011.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

U utorak na konferenciji za novinare glasnogovornik vojske nije isključio mogućnost da vojska ponovno preuzme vlast u zemlji u situaciji koju je nazvao političkom krizom.

Strahovi su porasli u srijedu nakon što je zapovjednik vojske general Min Aung Hlaing - zasigurno najmoćniji čovjek u Mjanmaru - proglasio da ustav može u nekim slučajevima biti opozvan.

Ti su komentari šokirali stanovništvo i stavili diplomate u stanje opreza.

Vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti ustav

Ustav je već dva puta bio stavljan izvan snage, oba puta za vrijeme državnih udara.

Sadašnji ustav, koji mnogi ocjenjuju kontroverznim, vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti od pobjede na izborima 2015., ali bez uspjeha.

Njegove odredbe daju vojsci kontrolu nad tri velika ministarstva - unutarnjih poslova, obrane i graničnih pitanja, jamčeći da ona uvijek "drži šapu" nad mjanmarskom politikom.

Tekst ima i članak koji brani državljanima vjenčanima za strance da postanu predsjednici, što je napisano, po ocjenama analitičara, kako bi se spriječilo da tu funkciju dobije Aung San Suu Kyi, udana za Britanca.

Njezina je službena funkcija "državna vijećnica", što je mjesto koje joj jamči da de facto vodi zemlju.

Trenutno nije jasno kako će se stvari razvijati, a politička kriza nije sve s čime se Mjanmar suočava, ocjenjuje agencija France Presse.

U toj je zemlji zabilježeno više od 140.000 slučajeva koronavirusa, a ako bi došlo do velikih demonstracija, vjerojatno bi se još brže proširio i dodatno opteretio zdravstveni sustav.

Zapad osudio državni prevrat u Mjanmaru, poziva na poštivanje rezultata izbora

Ujedinjeni narodi predvodili su u ponedjeljak osudu mjanmarske vojske koja je u toj zemlji preuzela vlast, pozivajući na poštivanje izbornih rezultata i oslobađanje uhićenih izabranih vođa među kojima je i dobitnica Nobelove nagrade Aung San Suu Kyi.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je da razvoj događaja predstavlja "ozbiljni udarac demokratskim reformama" i pozvao na suzdržavanje od nasilja i poštivanje ljudskih prava, kazao je glasnogovornik UN-a.

Novi američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je "burmanske vojne vođe da oslobode dužnosnike vlasti i civilnog društva i poštuju volju naroda Burme izraženu na izborima 8. studenoga".

"SAD se protivi svakom pokušaju da se promijene rezultati nedavnih izbora ili oteža demokratska tranzicija Mjanmara i poduzet će mjere protiv odgovornih ako se ti koraci ne ponište", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, prenosi Hina.

Australska ministrica vanjskih poslova Marise Payne pozvala je mjanmarsku vojsku da "poštuje vladavinu prava, riješi sporove zakonitim putem i odmah oslobodi sve vođe civilnog društva i ostale" koje je zatvorila.

Singapursko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je sve strane da pokažu suzdržanost i rade na pozitivnom i mirnom rješenju.

"S dubokom zabrinutošću primamo na znanje razvoj događaja u Mjanmaru. Indija je uvijek podupirala proces demokratske tranzicije u Mjanmaru. Vjerujemo da se moraju poštivati vladavina prava i demokratski procesi", navelo je u priopćenju indijsko ministarstvo vanjskih poslova.

Vojska je uhitila u ponedjeljak novoizabrane mjanmarske čelnike nakon što su porasle napetosti u zemlji.

Na izborima 8. studenoga Nacionalna demokratska liga pod vodstvom Suu Kyi ostvarila je uvjerljivu pobjedu, a vojska uzvratila optužbama za izbornu prevaru.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

Vojska je u ponedjeljak predala vlast vojnom zapovjedniku Minu Aungu Hlaingu i na godinu dana uvela izvanredno stanje, prema priopćenju koje je objavila vojna televizija.

Multietnička država u jugoistočnoj Aziji

Mjanmar, nekadašnja Burma, nalazi se u jugoistočnoj Aziji između Indije i Kine.

Zemlja s dugom obalom u Bengalskom zaljevu ima gotovo 54 milijuna stanovnika.

Stanovništvo čini više od 130 etničkih skupina. Dvije trećine su Bamari, uključujući de facto čelnicu Aung San Suu Kyi i gotovo cijelu državnu i vojnu elitu.

Kinezi, Kachini i Kareni su među najvećim etničkim skupinama.

Etničke manjine žive u pograničnim područjima, od kojih su neka bogata prirodnim resursima.

Od neovisnosti zemlje od Britanije 1948. godine mnoge su se etničke manjine borile za neovisnost ili autonomiju.

Stotine tisuća ljudi raseljene su kao rezultat borbi s naoružanim pobunjenicima.

Mjanmar je posebno bio u središtu međunarodne kritike zbog državne diskriminacije Rohindža. Ujedinjeni narodi opisali su progon muslimanske manjine u Mjanmaru kao "genocid u tijeku".

U zemlji je trajala vojna diktatura od 1962. do tranzicije u demokraciju od 2010. godine u kojoj su mnogi politički zatvorenici oslobođeni i uvedeni u djelomičnu civilnu vlast.

Među oslobođenima bila je i oporbena čelnica Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir koja je provela 15 godina u kućnom pritvoru.

Na vlast je došla 2015. na najslobodnijim izborima u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća usred vala intenzivnog optimizma, navodi Hina.

Prema ustavu iz 2008. koji je napisala vojska bilo joj je zabranjeno postati predsjednicom pa je obnašala dužnost državne savjetnice ili de facto čelnice dok nije srušena u vojnom puču u ponedjeljak.