CO2
Emisije karbondioksida zabilježit će rekordan nivo u 2018. godini
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Globalne emisije karbondioksida značajno su porasle i očekuje se da će ove godine dostići rekordan nivo, objavili su znanstvenici u novom izvještaju objavljenom u srijedu.
Nakon tri godine bez gotovo ikakvog rasta, očekuje se da će emisije karbondioksida iz fosilnih goriva i industrije porasti za 2,7 posto u 2018. godini, prema izvještaju “Global Carbon Project“, istraživačkog partnera Svjetskog programa za istraživanje klimatskih promjena, prenosi agencija Anadolija.
Izvještaj je objavljen u trenutku kada se predstavnici preko 200 zemalja sastaju u Poljskoj na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, kako bi razgovarali o provedbi Pariškog sporazuma iz 2015. godine.
Smanjenje emisije karbondioksida najvažnije je obećanje povijesnog sporazuma, čiji je cilj borba protiv klimatskih promjena i zadržavanje globalnog rasta temperature u ovom vijeku na ispod dva stupnjeva celzija.
Prema izvještaju globalnih emisija, Kina dominira s 27 posto sudjelovanja, zatim slijede Sjedinjene Američke Države s 15, Europska unija s deset i Indija sa sedam.
Procjenjuje se da će se emisije fosilnih goriva u 2018. godini u Kini povećati za 4,7 posto, u SAD-u za 2,5, a u Indiji za čak 6,3, a Europskoj uniji će bilježiti pad od 0,7 procenata.
Inače, AFP piše da se s dolaskom zime balkanski gradovi guše u smogu, uslijed ispušnih plinova iz mahom vrlo starih automobila i i tisuća dimnjaka.
WHO upozorava da se time nanosi golema šteta gospodarstvu i ljudima. Prema studiji WHO-a iz 2016. procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. To je, u odnosu na broj stanovnika, šest puta više nego u Francuskoj, ali od tada nisu poduzete nikakve mjere za suzbijanje atmosferskog zagađenja.
Karbondioksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika. Ugljikov dioksid je plin koji se pod standardnim tlakom i temperaturom nalazi u Zemljinoj atmosferi, u koncentraciji od 0,039 %.
Kao dio ugljikova ciklusa važan je za fotosintezu biljaka, algi i modrozelenih algi koje mogu upiti ugljični dioksid, sunčevo toplinsko zračenje i vodu, stvarajući ugljikohidrate, energiju za sebe i kisik kao višak u tom procesu. S druge strane, stanično disanje oslobađa ugljikov dioksid kao višak u reakciji. Ugljikov dioksid se stvara i kao rezultat izgaranja. Oslobađaju ga vulkani, termalni izvori i gejziri, a oslobađa se i iz karbonatnih stijena otapanjem.
Godine 2010. ugljikov dioksid u Zemljinoj atmosferi je bio u koncentraciji 0,0388 % (po obujmu).[1] Ta se koncentracija lagano mijenja, s promjenom godišnjih doba. Najviše se koristi u proljeće i ljeto, kada stabla i biljke rastu i razvijaju se i to najviše na sjevernoj polutci, pa je tada i koncentracija najmanja. Koncentracija ugljikova dioksida raste u jesen i zimu, kada je većina biljaka neaktivna. Ugljikov dioksid je staklenički plin, koji odašilje vidljivu svjetlost, a jako upija u području infracrvenog i u blizini infracrvenog područja elektromagnetskog zračenja, piše Wikipedia
I bez utjecaja ljudi na povećanu koncentraciju ugljikova dioksida u Zemljinoj atmosferi, prirodno se koncentracija lagano povećava, a time i temperature na Zemlji, uslijed orbitalnih ciklusa (Milankovićevi ciklusi), jer se ekscentričnost Zemljine elipsaste putanje smanjuje. [3]
Ugljikov dioksid nema tekuće agregatno stanje (kapljevina) ispod 5,1 atm (standardna atmosfera) ili 520 kPa. Kod jedne standardne atmosfere, plin ugljikov dioksid se direktno pretvara u krutu tvar kod −78 °C (195,1 K). Ili obrnuto gledano, suhi led ugljikova dioksida se kod temperature −78 °C direktno pretvara u plin.
Ugljikov dioksid je kiseli oksid. Ako je otopljen u vodi, onda se lakmus papir oboji od plave u ljubičastu boju. On je anhidrid ugljične kiseline (H2CO3), jer budući da je ona dosta nestabilna u vodenoj otopini i ne može se tako koncentrirati, rastavlja se na ugljikov dioksid i vodu. U organizmima se ugljična kiselina dobiva uz pomoć enzima (katalizator):
CO2 + H2O <=> H2CO3
CO2 je otrovan u većim koncentracijama: 1 % CO2 će učiniti neke ljude pospanim, od 7 % do 10 %, javlja se nesvjestica, glavobolja, slabljenja vida i sluha, a gubljenje svijesti može biti od nekoliko minuta do sata. [4] - Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/gospodarstvo/flash/balkan-se-gusi/255385
