Episkopi: Crnogorski scenarij seli i na Kosovo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Episkopsko vijeće Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori objavio je u nedjelju navečer kako je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti nesumnjivo upereno protiv SPC, i prenio saznanja da se ''vrlo slične odredbe, po kojim se otima crkvena imovina u Crnoj Gori, nalaze u proceduri i pred prištinskim organima vlasti''.

Pozvali na okupljanja

Vijeće je pozvalo vjernike da se okupljaju u hramovima na molitvama, a policijske snage i njihove nadređene "da ne primjenjuju silu pa, eto, čak i nad episkopima, koji se mirno okupljaju radi odbrane i ostvarivanja svojih vjerskih prava".

Priopćeno je kako su ostale tradicionalne crkve i vjerske zajednice sporna pitanja već ugovorno riješile s crnogorskom državom, što nije omogućeno SPC.

''Da je to tačno potvrđuju, kako izjave najviših državnih dužnosnika i pripadnika vladajuće stranke, tako i rasprave zastupnika te stranke u crnogorskom parlamentu, a naročito odbijanje crnogorskih vlasti da prihvate bilo koje ponuđeno rješenje od strane Crkve", navodi se u priopćenju nakon sjednice.

Arhijereji iz Crne Gore, kako se navodi, odbijaju sve optužbe da je "Crkva Božija u Crnoj Gori eksponent ili ostatak bilo kakve velikodržavne ili političke ideologije".

Isključenje iz Crkve

"Upravo suprotno, ovo što se namjerilo s usvajanjem ovog Zakona i otimačinom crkvene imovine, treba poslužiti svojevrsnom discipliniranju Crkve ne bi li ona prihvatila da bude sluškinja ideološko-političke matrice aktualnog crnogorskog režima'', navodi s ei dodaje kako su episkopi potvrdili zaključke sa svoje telefonske sjednice od 26. prosinca 2019. godine i izrazili odlučnost da se ovoj nepravdi s kojom je Crkva suočena suprostave koristeći sve domaće pravne mehanizme, ali i obraćajući se svim relevantnim međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Navode kako je svaka od njihovih episkopija ''nasljednica drevnih episkopija, koje je početkom 13. stoljeća osnovao Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpskih i pomorskih zemalja''.

Episkopi su pozvali pravoslavni vjerni narod u Crnoj Gori da ne klone duhom "i da se uzda u Boga i Njegovu silu".

Nakon sjednice Vijeća je navedeno da su sve crkvene zajednice slobodne da "u duhu hrišćanskog mira i bratske sloge, na prikladan način, molitveno iskazuju svoj stav protiv ugrožavanja osnovnih prava i sloboda vjernika".

''Donošenje ovakvog zakona ne služi na čast i blagoslov ni onima koji su ga predložili, ni onima koji su ga izglasali i proglasili i time su svi oni koji su pravoslavni, sa žaljenjem konstatujemo, sami sebe isključili iz Pravoslavne Crkve, te su stoga odlučeni od Svetih Tajni i nalažemo našem bogoljubivom sveštenstvu da im, po riječima Svetog Petra Cetinjskog, 'nikakvoga posla crkovnoga' ne obavlja, do njihovog pokajanja, za koje se molimo'', navedeno je.

Episkop u bolnici

Pozvali su nosioce vlasti da skupe snage i, u najkraćem roku, otvore istinski dijalog.

"Da se popravi što se popraviti može, prije nego što eventualna primjena ovog Zakona postane izvor za ozbiljne društvene diobe s nesagledivim posljedicama. Samo bi dogovor bio istinska pobjeda Crne Gore i svih crnogorskih građana", zaključuje se u priopćenju nakon sjednice Episkopskog vijeća.

Episkopskom vijeću prisustvovali su mitropolit amfilohije, episkop mileševski Atanasije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije.

Nije sudjelovao episkop dioklijski Metodije, koji je, kako je prioppćeno iz Mitropolije crnogorsko primorske, zbog primjene fizičke sile policije nad njim na mostu na Đurđevića Tari 26. prosinca, zadržan na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.