Mjera za sve
Erdogan: Ako imate hladnjak, onda je dobro
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Obične Turke na birališta neće privući samo borba protiv terorizma i rat u susjednoj Siriji, nego i loše stanje u ekonomiji koje se ogleda u padu vrijednosti lire i velikoj inflaciji, što zabrinjava birače uoči izbora 24. lipnja.
Pročitajte još
"Hladnjak je poluprazan. Kako bi ga trebali napuniti s ovim cijenama?", pita se 54-godišnja kućanica Avse Tatar dok kupuje na tržnici u istambulskoj četvrti Uskudaru.
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan u govoru tijekom kampanje ustvrdio je da je rast cijena hladnjaka dokaz da gospodarstvu ide dobro, piše Hina.
"Ako postoji hladnjak u svakoj kući onda smo zasigurno na određenoj razini blagostanja", poručio je turski čelnik.
No koliko je stanje dobro ako osobe poput Tatar ističu da imaju problema da ih napune hranom?
Pećinski ljudi
Erdoganove izjave pokrenule su val memova na društvenim mrežama, uključujući onaj koji Turke iz pred-erdoganova doba prikazuje kao pećinske ljude.
Turska ekonomija je u prvom kvartalu 2018. narasla je za 7,4 posto. No visoka inflacija od 12,15 posto i gotovo 20 posto pada vrijednosti lire od početka godine otežavaju život običnim Turcima.
Cijena prehrambenih proizvoda u svibnju bila je 11 posto veća nego godinu prije, stoji u podacima državnog statističkog ureda TurkStat.
Cijene mesa, krumpira, luka i kruha - esencijalnih potrepština u turskim kućanstvima - narasle su od početka mjeseca ramazana u svibnju, pišu novine Haberturk.
"Očekuju da platimo stanarinu, račune i nahranimo obitelj s minimalnom plaćom od 1600 lira (oko 500KM). U džepu ne ostaje ništa za kupovinu za Bajram", rekao je računovođa Erdem na istoj tržnici kao i Tatar.
Izgubio kod kuće
Erdogan je izgubio u konzervativnom Uskudaru, gdje ima kuću i izlazi na biralište, na prošlogodišnjem referendumu o proširenju njegovih ovlasti. Poražen je i u tri velika grada. Mnogi smatraju kako mu je to bila poruka da smanji svoje apetite.
"Ekonomija bi mogla postati još gora ako će se Erdogan i dalje boriti protiv tržišta i ignorirati narod", istaknuo je jedan burzovni mešetar koji je htio ostati anoniman.
Erdoganova popularnost pratila je veliki ekonomski rast u prvom desetljeću njegove vladavine. Turska je uspjela nadići svjetsku recesiju 2008. i imala je jeftine kredite, kao i mnoge druge države u razvoju.
No nakon što je američka središnja banka podigla kamatne stope države poput Turske postale su manje atraktivne stranim investitorima.
"Trenutna nestabilnost tržišta koju pojačavaju izostanak reformi i politički rizici učinili su Tursku još ranjiviju vanjskim šokovima", naglasio je ekonomist QNB Finansbanka Deniz Cicek.
Ubijanje vremena
Strane investicije u Turskoj su prošle godine iznosile 10,8 milijardi dolara, što je najmanja razina u posljednjih sedam godina, pokazuju podaci ministarstva gospodarstva.
Erdoganovi planovi o akumulaciji dodatne moći, čak i nad središnjom bankom, mogle bi dodatno pogoršati situaciju.
Turski predsjednik protivi se višim kamatnim stopama, tvrdeći da one uzrokuju inflaciju, iako tradicionalna ekonomska teorija tvrdi suprotno.
"Neizvjesnost izbora i korporativni devizni dug dva su ključna rizika", smatra Cicek i dodaje kako središnja banka mora uvjeriti investitore da je neovisna. Slaba lira šteti i malim i velikim tvrtkama.
Neke od najvećih turskih kompanija poput prehrambenog diva Yildiza, Otasa, većinskog vlasnika Turk Telekoma i Dogus Holdinga moraju restrukturirati svoj dug koji iznosi više od 17 milijardi dolara, stoji u priopćenjima tih tvrtki.
"Samo ubijamo vrijeme. Nema kupaca od jutra, a situacija se ne poboljšava", ističe Remzi, trgovac zlatom na povijesnom istanbulskom Velikom bazaru.
Erdoganov poziv građanima da stave svoje štednje u banke nije urodio plodom, otkrio je prodavač.
Udarac u zid
"Nitko ne mijenja zlato ili strane valute za lire. A ja svoju stanarinu na kraju mjeseca moram platiti dolarima", dodao je razočarani Remzi.
Erdoganov najveći rival, Muharrem Ince iz sekularne Republikanske narodne stranke, prijeti popularnosti turskog predsjednika.
Nedavne ankete pokazale su da bi predsjednički izbori mogli ići u drugi krug, a ne zna se hoće li Erdoganova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) zadržati većinu u parlamentu.
Ince, bivši profesor fizike i žestoki govornik, na svojim je skupovima usredotočen na ekonomske probleme i luksuznu predsjedničku palaču u Ankari te obećava kraj pretjeranim javnim izdvajanjima.
"Inflacija u kuhinji dosegla je 30 posto. Turska tone, tone!", rekao je Ince prošlog tjedna na izbornom skupu u crnomorskoj provinciji Ordu.
"Dragi moji ljudi, vozilo će uskoro udariti u zid".
