Erdogan: Turska bi mogla "drugačije" odgovoriti na kandidaturu Finske za NATO

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Turska bi mogla "drugačije" odgovoriti na kandidaturu Finske za NATO što bi moglo "šokirati" Švedsku, rekao je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

"Možda ćemo drugačije odgovoriti Finskoj, ako bude potrebno. Švedska bi bila šokirana kada bismo drugačije odgovorili Finskoj. Ali Finska ne bi trebala napraviti istu grešku", rekao je turski predsjednik Erdogan na sastanku s mladima u pokrajini Bilecik.

120 ljudi za izručenje

Ankara je Švedskoj dala spisak od 120 ljudi za izručenje Turskoj, rekao je Erdogan i dodao "morate izručiti ove teroriste da biste mogli ući u NATO".

Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u prošlog svibnja, napuštajući desetljeća vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. veljače 2022. godine.

Međutim, Turska, članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, optužujući ove dvije države da toleriraju pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turskoj 15. srpnja 2016. godine.

Prošlog lipnja, Turska i dvije nordijske države potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u alijansi.

U memorandumu, Švedska i Finska su se složile da neće pružati podršku YPG/PYD i FETO, da će spriječiti sve aktivnosti terorističkih organizacija, izručiti osumnjičene za terorizam, uvesti nove zakone za kažnjavanje terorističkih zločina te da više neće provoditi nacionalni embargo na oružje između tri države.

Iako je usvojila zakon o izmjenama zakona o borbi protiv terorizma i ukidanju embarga na oružje Turske, Švedska tek treba da ispuni dijelove sporazuma koji se odnose na sprečavanje terorističkih aktivnosti i izručenje Ankari osumnjičenih za terorizam.

Spaljivanje Kur'ana

O spaljivanju Kur'ana u Švedskoj, Erdogan je rekao:

"Jesu li oni izbrisali islam spaljivanjem našeg Kur'ana? Samo su pokazali koliko su neplemeniti. Danska je učinila isto".

Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske stranke Čvrsti kurs (Stram Kurs), u petak je pod zaštitom policije izveo provokativni čin spaljivanja svete knjige Kur'ana ispred džamije u Copenhagenu, glavnom gradu Danske.

Islamofobični čin uslijedio je nekoliko dana nakon što je pod policijskom zaštitom u centru Stockholma i ispred turskog veleposlanstva održan skup na kojem je danski ekstremni političar Rasmus Paludan zapalio Kur'an.

Osude su stigle sa svih strana, a i od švedskog premijera Ulfa Kristerssona koji je osudio Paludanove postupke kao "duboko nepoštovanje".

Osvrćući se na odnose sa Rusijom, Erdogan je rekao da postoji međusobno poštovanje u odnosima Turske sa Rusijom.

"Iako trenutno ne možemo postići željeni rezultat na sjeveru Sirije, mi kažemo dođite, hajde da sada održimo tripartitne sastanke. Hajde da razgovaramo na ovaj način i mir će doći u region", istakao je Erdogan.

Tursko-američki odnosi

Prethodno je Erdogan rekao da bi se lideri Turske, Rusije i Sirije takođe mogli sastati kako bi razgovarali o miru i stabilnosti u Siriji.

Iako još nije objavljen datum ili lokacija, očekuje se da će ministri vanjskih poslova trojke održati sastanak, koji bi označio još jedan visoki nivo razgovora od početka građanskog rata u Siriji početkom 2011. godine.

Erdogan je ponovio i svoj poziv SAD-u da održe obećanje o borbenim avionima F-35.

"Što se tiče F-16, želimo ovo od vas, ali vi to ne dajete. Rekli ste F-35, ali niste održali riječ. Iako smo platili oko 1,4 milijarde dolara, vi ništa ne dajete zauzvrat", rekao je turski predsjednik Erdogan.

Tursko-američki odnosi su zategnuti posljednjih godina zbog američke podrške terorističkoj grupi YPG/PKK u sjevernoj Siriji i neslaganja oko kupovine ruskog sustava PVO S-400 od strane Turske 2017. godine.

Ankara tvrdi da bi borbeni avioni ojačali ne samo Tursku, već i NATO.