Izbori nisu bili pošteni
EU odbija priznati Aleksandra Lukašenka za bjeloruskog predsjednika
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska unija odbija priznati Aleksandra Lukašenka za bjeloruskog predsjednika nakon njegove iznenadne inauguracije kojoj nedostaje "demokratskog legimiteta", a Bruxelles preispituje svoje odnose s Minskom, rekao je šef europske diplomacije u četvrtak.
Tajna inauguracija Lukašenka u srijedu izazvala je novu osudu Zapada i masovne prosvjede u Bjelorusiji koji traju još od spornih izbora 9. kolovoza.
Izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni i "EU ne priznaje namještene rezultate", priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell. "Takozvanoj inauguraciji i novom mandatu Lukašenka nedostaje demokratske legitimnosti", rekao je Borrell.
"Ova inauguracija u izravnoj je suprotnosti s voljom većeg dijela bjeloruskog stanovništva, izražena u brojnim, neviđenim i mirnim prosvjedima od izbora i služi samo za još veće produbljivanje političke krize u Bjelorusiji"; rekao je bivši španjolski ministar vanjskih poslova.
EU poziva na pravo Bjelorusa da ih "predstavljaju oni koje slobodnu izaberu kroz nove uključive, transparentne i vjerodostojne izbore", dodao je Borell.
EU je ponovno dao podršku mirnim prosvjedima i pozivima na nove izbore "unatoč brutalnoj represiji bjeloruskih vlasti".
Bruxelles je pozvao Minsk da se "suzdrži od daljnje represije i nasilja nad bjeloruskim narodom i odmah i bez uvjeta oslobodi privedene, uključujući političke zatvorenike", istaknuo je Borrell.
"EU je i dalje uvjeren da je uključiv nacionalni dijalog i pozitivan odgovor na zahtjeve bjeloruskog naroda za novim demokratskim izborima jedini način kojim bi se pronašao izlaz iz ozbiljne političke krize u zemlji."
U priopćenju se također navodi da Bruxelles "razmatra svoje odnose s Bjelorusijom".
EU priprema sankcije protiv 40 ljudi koje smatra odgovornima za represiju i traži način da kazni i Lukašenka, otkrili su diplomatski izvori.
No za to je potrebna suglasnost svih 27 članica EU-a, a Cipar uvjetuje svoj pristanak poduzimanjem mjera koje će natjerati Tursku da prestane istraživati nalazišta plina na Sredozemlju.
Švedska i Finska odbijaju sankcionirati Lukašenka kako bi se omogućilo posredovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) kojim će predsjedati Stockholm, dodali su izvori, prenosi Hina.
O tome će se raspravljati na samitu EU-a od 1. do 2. listopada u Bruxellesu.