Europska komisija otvorila istragu protiv Slovenije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U službenom glasniku 'Europske unije' objavljena je odluka o otvaranju istrage protiv Slovenije zbog sumnji da je sanirala 'Novu ljubljansku banku' (NLB) protivno pravilima i preuzetim obvezama od Unije. Uz to, prema pripadajućoj odluci Europske komisije, Slovenija je pod istragom jer je mimo dogovora sa Bruxellesom odustala od prodaje 'NLB'-a, piše Jutarnji list.

''Rok za prodaju 50 posto 'NLB'-a istekao je 31.prosinca 2017. Osim toga, Slovenija do 31.studenoga 2017. nije predložila povjerenika za prodaju inozemnih društava kćeri 'NLB'-a na Balkanu'', navodi Europska komisija, koja će Sloveniju procesuirati za kršenje odredbi ugovora o Europskoj uniji o državnim potporama, piše Fena.

U odluci o otvaranju istrage su pobrojene Vladine pomoći 'Novoj ljubljanskoj banci' za koje Bruxelles sumnja da su protivne pravilima Unije, a ukupna vrijednost tih financijskih transakcija 'NLB'-u iznosi milijardu i 600 milijuna eura.

Ako Slovenija na kraju bude proglašena krivom za kršenje pravila o potporama u slučaju 'NLB'-a i ako Europski sud kao krajnja instanca sporova Komisije i članica, tako odluči, 'NLB' bi morala vratiti primljeni novac što bi dovelo u pitanje njezinu likvidnost. Slovenske 'Finance' povodom pokretanja istrage EK protiv Slovenije razmatraju i scenarij prema kojem bi Komisija mogla narediti Ljubljani da proda i više od 50 posto kapitala 'NLB'-a.

Vlada želi zaštititi NLB od odluka hrvatskih sudova

Slovenska vlada će u ponedjeljak popodne u ulozi skupštine dioničara Nove Ljubljanske banke (NLB) donijeti mjere kojima želi zaštititi tu banku u vlasništvu države pred mogućnošću naplate potraživanja prenesene devizne štednje hrvatskih građana po odlukama hrvatskih sudova, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji, a prenosi Hina.

Prema objavljenom sazivu skupštine dioničara, upravi NLB-a bit će naloženo da "osigura poštovanje slovenskog pravnog poretka i međunarodnih ugovora", kako bi se "spriječila odnosno ograničila mogućnost" ovrhe ili naplate potraživanja po odlukama hrvatskih sudova s računa NLB-a, iz tužbi koje pred hrvatskim sudovima u vezi s prenesenom deviznom štednjom vode Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.

NLB-u će se osim toga naložiti da mora nastaviti s "aktivnim osporavanjem" presuda koje donose hrvatski sudovi vezano uz te tužbe na svim sudskim instancijama u Hrrvatskoj, ali i pred međunarodnim sudovima  i upravlja svojom aktivom na taj način da se spriječi odnosno minimizira mogućnost ovrha i da pri tome "u okviru važećih propisa uvažava slovenske interese", objavila je slovenska tiskovna agencija STA.

Rasprava u Parlamentu

U parlamentu se u međuvremenu nastavlja rasprava o prijedlogu ustavnog zakona koji je s istim ciljevima uložila oporba, a predviđao bi i sankcije protiv banaka i hrvatskih poduzeća u državnom vlasništvu ako bi došlo do većih ovršnih naplata obveza NLB-a po odlukama hrvatskih sudova u pitanju prenesene devizne štednje.

Slovenska vlada nedavno je ponovo u više izjava ustvrdila da smatra kako je pitanje stare devizne štednje bivše Ljubljanske banke Zagreb stvar sukcesijskih pregovora o slijedništvu bivše SFRJ i da Nova Ljubljanska banka (NLB) nije univerzalni pravni  slijednik "stare" Ljubljanske banke.

Vlada premijera Cerara problem neriješenog pitanja stare devizne štednje štediša "stare" Ljubljanske banke iznosi kao jedan od glavnih razloga odgode privatizacije te banke, čijih bi 75 posto dionica trebalo prodati investitorima, kako je obećano Europskoj komisiji, u zamjenu za dozvolu da se NLB 2013. i 2014. dokapitalizira državnim sredstvima, a da se ta državna pomoć ipak ne računa kao nedopuštena pomoć države prema pravilima o konkurentnosti na financijskom tržištu EU-a.

Prema riječima Cerara, država bi za NLB, zbog tužbi protiv NLB-a, prilikom prodaje zbog tog rizika u sadašnjem trenutku mogla dobiti i do 400 milijuna eura manje od prave vrijednosti NLB-a.