Europski lideri o budućnosti EU nakon Brexita

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europski lideri, izuzev britanske premijerke Therese May, okupljaju se na neformalnom summitu u Rumunjskoj kako bi još jednom razmotrili budućnost Unije nakon izlaska Velike Britanije. Summit u gradu Sibiuu u Transilvaniji održava se uoči izbora za Europski parlament krajem svibnja.

"Ovo je prvi summit bez Brexita i svima je laknulo", ocijenio je jedan od visokih europskih dužnosnika koji je uključen u pripremu summita, piše novinarka Mirjana Rakela na portalu Radio Slobodna Europa.

"Mi ćemo braniti jedinstvenu Euopu - od istoka do zapada, od sjevera prema jugu", navodi se u nacrtu izjave na vrhu.

"Osjećaj nesigurnosti može se prevladati samo ako EU djeluje jedinstveno i ukoliko europsko vodstvo pošalje jasnu poruku da je spremno nastaviti s daljim procesom europskih integracija", istaknuo je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, domaćin sastanka, koji je ranije bio i gradonačelnik Sibiua.

Na sastanku će se nastojati dogovoriti "Deklaracija iz Sibiua" - izjava od 10 točaka u kojoj se navode obvezne reforme u raznim područjima, koju diplomati već sada ironično nazivaju "deset zapovijedi" kojim će se u svom radu rukovoditi i buduća Europska komisija, piše  Mirjana Rakela u autorskom tekstu objavljenom na portalu Radio Slobodna Europa.

Također će se raspravljati o privremenom "strateškom planu" koji će izraditi predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.Taj dokument naći će se pred europskim liderima na sastanku na vrhu koji se bi se trebao biti održan ili krajem svibnja ili početkom lipnja kada će se znati ishod izbora. O tim rezultatima će zavisiti sastav sljedeće Komisije koja je izvršno tijelo Unije.

Prioriteti o kojima se raspravlja u Sibiuu također uključuju vladavinu prava i unutarnju sigurnost, kao i globalnu ulogu Europe.

Iako se, kako agencija Reuters ističe, radi o summitu s izraženim simbolizmom, jer održava se na Dan Europe, u rumunjskom gradiću Sibiuu, koji ima njemačke i mađarske korijene, i to 15 godina nakon širenja EU-a na istok, čime je i formalno srušena podjela Europe koju je odredila Željezna zavjesa, mnogo je pitanja koja i danas dijele Europu - od migracije do demokratskih standarda, od borbe s Brexitom do rasta populizma i do suočavanja s vanjskim izazovima, od Kine i Rusije do Sjedinjenih Država.

Međutim, mnogi lideri imaju svoje prioritete. Primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron želi upozoriti na klimatske promjene i njene posljedice po globalni razvoj, dok se premijer Mađarske Viktor Orban prepire sa svojim kolegama zbog imigracije i stvara antiimigrantsku koaliciju nakon što su mu europski pučani zaprijetili izbacivanjem iz Europske pučke stranke.

Promatrači ističu da će zasigurno biti zanimljivi razgovori europskih čelnika na marginama summita oko najviših funkcija u Uniji. Za sada su ključni kandidati njemački konzervativac Manfred Weber i nizozemski socijalist Frans Timmermans, koji pripadaju najvećim grupacijama u Europskom parlamentu. Spominju se također i glavni pregovarač EU za Brexit Michel Barnier, kao i Margrethe Vestager, koja je kao članica Europske komisije nametnula ogromne kazne tehnološkim divovima Googleu i Appleu zbog kršenja europskih propisa i zloupotreba u poslovanju.

Predstojeći, deveti izbori za Europski parlament održat će, ovisno od članice do članice u razdoblju od 23. do 26. svibnja kada će 350 milijuna građana EU-a s pravom glasova ponovo imati priliku izabrati 705 zastupnika u europskom zakonodavnom tijelu.