Europsko skretanje udesno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska pučka stranka (EPP), koja okuplja stranke desnog centra, socijaldemokrati i liberali zadržali su većinu i u novom sazivu Europskog parlamenta, pokazuju prvi privremeni rezultati europskih izbora okončanih u nedjelju, piše Hina.

Politički promatrači skretanje udesno pripisuju porastu troškova života, zabrinutost za migracije i troškove zelene tranzicije te rat u Ukrajini, što su iskoristile nacionalističke i populističke stranke.

"Mislim da je mnogo ljudi smatralo da Europa ne radi stvari s ljudima, već iznad ljudi", rekao je glavni kandidat zelenih Bas Eickhout u intervjuu za Reuters, na pitanje o uzrocima dobrih rezultata krajnje desnice.

"Mislim da moramo smisliti uvjerljiv odgovor inače ćemo se samo pomaknuti još više udesno", kazao je, nakon što se broj osvojenih mandata liberala i zelenih smanjio.

Pali Zeleni

Prema djelomičnim rezultatima, EPP će imati 189 zastupnika, socijaldemokrati (S&D) 135 i liberali (Renew) 80 zastupnika.

Te tri najveće političke skupine imati će, prema privremenim rezultatima, 404 zastupnika, dok su u prethodnom sazivu imali 417.

Novi saziv EP-a ima 720 zastupnika i za izbor predsjednika Komisije potrebna je natpolovična većina odnosno 361 zastupnik.

Stranke tvrde desnice okupljene u zastupničkom klubu Europskih konzervativaca i reformista (ECR)  prema privremenim rezultatima imat će 72 zastupnika, tri više nego u prethodnom sazivu.

Zastupnički klub krajnje desnice Identitet i demokracija (ID) imat će 58 zastupnika, devet više nego u prethodnom sazivu.

Zeleni su pali sa 71 na 52 zastupnika. Krajnja ljevica ima 36, jedan mandat manje nego dosad.

Jačanje desnice u Španjolskoj

Skupina stranaka koje ulaze prvi put u Europski parlament ili za koje se zasad ne zna kojoj će grupaciji pripadati broji 52 zastupnika. U toj su skupini i zastupnici Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz kluba krajnje desnice ID-a.

Neovisnih zastupnika po privremenim rezultatima bit će 46, dok ih je dosad bilo 62.

Španjolska Narodna stranka desnog centra (PP) pobijedila je na nedjeljnim europskim izborima, osvojivši 22 od 61 mandata koliko ima u Europskom parlamentu, čime je zadala udarac socijalističkoj vladi premijera Pedra Sancheza.

Sanchezovi socijalisti predvođeni ministricom energetike Teresom Riberom osvojili su 20 mandata nakon kampanje u kojoj se oporba bavila privatnim optužbama za korupciju protiv premijerove supruge i zakonom o amnestiji za katalonske vođe koji je donesen samo tjedan dana prije izbora.

Hrvati u Europi

Alvise Perez, ekstremno desničarski influencer na društvenim mrežama koji se bori protiv, kako on to opisuje, univerzalne korupcije, uspio je osvojiti tri mjesta s kampanjom koja se uglavnom vodila putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.

Ujedinjena desnica osvojila je gotovo 50 posto glasova, dok je ljevica slijedi s 43 posto.

Hrvatski politički analitičar Davor Gjenero ocijenio je u nedjelju, nakon što su objavljeni neslužbeni rezultati izbora za Europski parlament, da su rezultati odraz izrazito niske izlaznosti, a pozitivnim je ocijenio što iz Hrvatske nije izabran niti jedan "marginalni" zastupnik.

 "Rezultati su odraz izrazito niske izlaznosti. Očekivanja su bila da će HDZ sigurno imati pet mandata, a da im je šesti rubni, no pokazalo se da imaju uvjerljivih šest mandata", rekao je Gjenero u razgovoru za Hinu.

Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji su objavljeni u 23 sata, uz HDZ, u Europski parlament ulaze i SDP s četiri mandata te s po jednim mandatom Domovinski pokret i Možemo!.

"Činilo se da će stranka Možemo! možda doći i do dva mandata, međutim, očito je njihovo biračko tijelo daleko manje disciplinirano nego što je to biračko tijelo SDP-a. SDP-u je očito niska izlaznost izrazito koristila", istaknuo je.

Krajnja desnica

Njihovi birači su pretežno stariji te su discipliniraniji, dodao je Gjenero, te je očito da je ovaj izborni rezultat zapravo rezultat dominantnog dijela biračkog tijela SDP-a koje je još uvijek "fascinirano" Zoranom Milanovićem.

Gjenero je mišljenja kako ovi izbori nisu odraz stanja u parlamentarnoj areni zbog izrazito niskog odaziva od 21,34 posto, što znači da su na izbore pretežno izlazili ljudi koji su čvrsto vezani uz političke stranke pa je izlaznost pogodovala HDZ-u i SDP-u.

Dobri izborni rezultati krajnje desnice na izborima za Europski parlament u nedjelju potaknuli su francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspiše prijevremene parlamentarne izbore, što je povećalo neizvjesnost o budućem političkom smjeru Europe.

Iako će centrističke, liberalne i socijalističke stranke zadržati većinu u parlamentu od 720 mjesta, izbori su zadali udarac vođama Francuske i Njemačke, što je nametnulo pitanje o tome kako dvije bitne članice Europske unije mogu voditi politiku u bloku.

Macron je raspisao parlamentarne izbore, pri čemu će se prvi krug održati 30. lipnja, što se smatra riskantnim pokušajem da ponovo uspostavi svoj autoritet.

Von der Leyen uvjeren u novi mandat

Kandidatkinja Europske pučke stranke za predsjednicu Komisije Ursula von der Leyen uvjerena je da će dobiti novi mandat i potrebnu većinu u novoizabranom Europskom parlamentu.

''Da, uvjerena sam što se tiče novog mandata, ali naravno još je puno posla preda mnom'', rekla je vond der Leyen.

Ona je u izjavi nakon objave prvih privremenih rezultata za Europski parlament izrazila zadovoljstvo uspjehom Europske pučke stranke (EPP), koja i dalje ostaje s najviše zastupnika i ''sidro stabilnosti''.

''Ovi izbori su nam poslali dvije poruke, prva je da i dalje postoji centristička većina za snažnu Europtu i to je ključno za stabilnost. Ali, također je istina da su ekstremi na ljevici i na desnici dobili na potpori i zato ovaj rezultat traži još veću odgovornost stranaka centra'', rekla je von der Leyen, vodeća kandidatkinja EPP-a.

Formiranje većine

Aktualna predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola najavila je u ponedjeljak da će se čelnici političkih skupina u EU-u okupiti na svom prvom službenom sastanku u utorak, nakon što su provedeni izbori u cijeloj EU.

Metsola je rekla da će novi parlament ''odmah početi s radom''.

''Već u utorak … čelnici političkih skupina okupit će se na prvom sastanku parlamentarne konferencije predsjednika'', rekla je.

Između ostalog navela je kako bi trebali ''preispitati rezultate europskih izbora s ciljem izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije i dogovoriti vremenski raspored za konstituiranje novog parlamenta''.

''Tijekom sljedećih tjedana trebat će se konstituirati političke skupine i formirati većina kako bi se radilo na političkom programu koji će određivati smjer naše Unije u narednim godinama. Novi parlament održat će svoju inauguralnu sjednicu u Strasbourgu 16. srpnja'', rekla je Metsola.