Fethullah Gulen odbija povezanost s državnim udarom u Turskoj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki državni tajnik John Kerry izjavio je u subotu da će Sjedinjene Države razmotriti zahtjev za izručenjem imama u egzilu Fethullaha Gulena, koga Turska optužuje za neuspjeli pokušaj vojnog udara.

Kerry je, međutim, dodao da turska vlada mora predočiti dokaze o Gulenovoj krivici, koju on negira.

Turska nije uputila zahtjev

Tijekom posjete Luxembourgu, Kerry je kazao da Turska nije uputila zahtjev za vraćanjem imama sa sjedištem u Pennsylvaniji u njegovu domovinu. On, međutim, tvrdi kako očekuje pitanja o Gulenu, koji je osudio puč.

Kerry je istaknuo da se SAD protivi svakom pokušaju svrgavanja demokratski izabranog čelnika. Dodao je da se promjene moraju provesti putem ustavnog procesa.

Također je izjavio da američka vojna suradnja s NATO-saveznicom Turskom nije ugrožena.

Turska igra ključnu ulogu u naporima pod američkim vodstvom protiv grupe Islamska država u Siriji i u Iraku, prenosi AP.

Podsjetimo, iako ga je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan optužio kako stoji iza sinoćnjeg pokušaja državnog udara, Fethullah Gulen se oglasio priopćenjem u kojem je osudio nasilni pokušaj preuzimanja vlasti.

Gulen je rekao kako odbija notu da upravo on stoji iza propalog državnog udara, a optužbe da je iza svega upravo on uslijedile su tijekom noći čak i prije nego što je snage odane Erdoganu uspjele savladati odmetnutu vojsku.

Gulen osuđuje udar

"Najstrože osuđujem pokušaj državnog vojnog udara u Turskoj. Vlast bi se trebala osvajati kroz proces slobodnih i pravednih izbora, a ne kroz upotrebu sile. Kao netko tko je bio žrtva nekoliko državnih udara u proteklih pet desetljeća, posebno je uvredljivo da se moje ime veže za posljednji pokušaj puča. Kategorično odbijam takve optužbe", rekao je Gulen.

Fethullah Gulen je poznati turski politički i vjerski vođa kojeg aktualna vlast smatra liderom terorističke organizacije FETO. Gulen se razišao s politikom Erdogana 2013. godine nakon čega je našao utočište u SAD-u. Njegovi sljedbenici kolokvijalno se nazivaju gulenistima ili pripadnicima pokreta Hizmet.

Iako se Gulen smatra konzervativcem, rascjep između njega i Erdogana uslijedio je zbog sukoba u vezi podjele moći u sudskoj i izvršnoj vlasti. AKP je počeo gasiti Gulenove privatne škole, a uskoro su uslijedile optužbe o korupciji i "prevelikoj moći" pokreta Hizmet.

U strahu od uhićenja Gulen je pobjegao u Sjedinjene Američke Države, a Ankara od Washingtona traži njegovo izručenje zbog osumnjičenosti za terorizam. Turske vlasti redovno vrše pritisak na organizacije i medije za koje smatra da su pod kontrolom Hizmeta.