Galapagos postaje američka vojna baza

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Ekvadora, pod vodstvom predsjednika Daniela Noboe, odlučila je otočje Galapagos pretvoriti u stratešku vojnu bazu Sjedinjenih Država. Odluka se temelji na sporazumima o vojnoj suradnji koje je Noboa potpisao u veljači 2024. godine, omogućujući smještaj američkih vojnih brodova, opreme i osoblja na Galapagosu.

Sporazum navodi da će američke snage biti oslobođene poreza i podvrgnute strogim ekološkim kontrolama, dok se cilj projekta odnosi na borbu protiv trgovine drogom, ilegalnog ribolova i drugih nedopuštenih aktivnosti u regiji.

Jedinstveni ekosustav otočja

Ova odluka, međutim, izazvala je snažne kritike. Aktivisti i bivši dužnosnici upozoravaju na opasnosti po nacionalni suverenitet i očuvanje jedinstvenog ekosustava otočja, koje je UNESCO 1978. godine proglasio svjetskom prirodnom baštinom.

Iako je Ekvador 2008. usvojio ustav koji zabranjuje prisutnost stranih vojnih baza, Noboa je nedavno predložio djelomične ustavne reforme kako bi uklonio ovu zabranu. O prijedlogu se još uvijek raspravlja u Nacionalnoj skupštini, dok je američko-eksuadorski sporazum već ratificiran na temelju prethodnih dogovora iz vremena bivšeg predsjednika Guillerma Lassa.

Gubitak suvereniteta

Kritičari, uključujući bivšeg vicekancelara Fernanda Yépeza, ovu odluku nazivaju "kolonijalnom servilnošću” i upozoravaju na negativne povijesne posljedice stranih vojnih baza u zemlji, uključujući iskustvo s američkom bazom u Manti, koja je zatvorena 2009.

Dio stanovnika Galapagosa i ekološki aktivisti izražavaju zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja američke vojne prisutnosti na jedinstveni ekosustav otočja. Unatoč obećanjima o strogoj kontroli i zabrani uporabe oružja koje bi moglo ugroziti okoliš, aktivisti ističu prethodne incidente kršenja pravila od strane američkih snaga. Dodatni izazov predstavlja plan izgradnje novih objekata u lukama i zračnim lukama na Galapagosu kako bi se prilagodili vojnim zahtjevima, što je, prema mišljenju lokalnih zajednica, u suprotnosti s načelima očuvanja prirodne baštine, prenosi Geopolitika.news

Sjedinjene Države godinama surađuju s ekvadorskom mornaricom u regiji, prvenstveno na presretanju krijumčarskih brodova i suzbijanju ilegalnog ribolova. Galapagos, smješten 965 kilometara od ekvadorske obale, zauzima stratešku poziciju u Tihom oceanu, što dodatno povećava njegov značaj u sigurnosnim i geopolitičkim planovima Washingtona.

Ipak, protivnici upozoravaju da bi dugoročne posljedice mogle uključivati gubitak kontrole nad otočjem i eskalaciju regionalnih napetosti, dok lokalne zajednice ostaju marginalizirane u procesu donošenja odluka.