Gore Sibir, Aljaska i Grenland, vatra se vidi iz svemira

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Oblak dima i čađi veći od površine Europske unije širi se Sibirom, dok šumski požari nezapamćenih razmjera u Arktičkom krugu ulaze u treći mjesec, a vatra je toliko velika da se vidi iz svemira.

Obično zamrznut teren okovan snijegom i ledom, koji je ključni dio Zemljinog sustava hlađenja, izbacuje ugljični-dioksid u atmosferu i pogoršava ionako ugroženu klimu, piše Blic.

Uslijed ogromnih požara na sjeveru Rusije, Aljasci, Grenlandu i u Kanadi, u lipnju je u zrak izbačeno 50 megatona ugljičnog-dioksida, a 29 megatona u srpnju, što daleko premašuje prethodni rekord što se tiče Arktika. U prethodnih 11 dana kolovoza u zrak je izbačeno 25 megatona ugljičnog-dioksida, a ukupna emisija ugljičnog-dioksida u atmosferu od početka godine ekvivalentna je emisiji koju proizvede 36 milijuna automobila godišnje, navodi Greenpeace.

Kako se navodi, ovo su do sada najistrajniji požari u sedamnaestogodišnjoj bazi podataka europskog satelitskog monitoring sustava, s vatrom čiji je intenzitet, kako kažu stručnjaci, daleko iznad prosjeka.

Rusija je najviše pogođena požarima, a dim iz Sibira i drugih gorućih površina proširio se u brojna područja Rusije i Europe, na zapadu do Danske, a na istoku do zapadnih obala Kanade.

NASA upozorava da dim sadrži brojne polutante i štetne sastojke, od ugljičnog-monoksida, preko policikličnih aromatskih ugljovodika, metala i dioksida, do čestica pepela i čađi, koje mogu biti štetne za zdravlje, posebno djece i starijih.

Iz Meteorološkog instituta Finske procjenjuju da je pogođeno područje veličine pet milijuna četvornih kilometara.

Unija zabrinutih znanstvenika kaže da su požari na Aljasci spalili 7,3 milijun hektara šume od 2000. godine, što je više nego dvostruko od onih u prethodnih 20 godina.

Također, emisije ugljičnog-dioksida iz ovih požara mogli bi ubrzati zagrijavanje planeta.

Ekosustav Aljaske sadrži ogromne količine ugljika u ledu i tlu koji se akumulirao tijekom tisutljeća.

Crna čađ također pada na arktički led slabeći njegovu sposobnost refleksije sunčeve topline, a satelitske snimke s Grenlanda ovog mjeseca su otkrile da su se požari raširili na teritorij veličine 380 četvornih kilometara.

Arktik nije jedina regija koja je pogođena. Do sada je u EU ove godine bilo 1.600 požara većih od 30 hektara, što je četiri puta više od godišnjeg prosjeka tijekom prethodnog desetljeća, navode iz Agencije za monitoring atmosfere Kopernik.

Iako požari na sjeveru Rusije, Sibiru i Grenlandu bjesne već treći mjesec, s rekordnim veličinama spaljenih šuma i zemljišta i količinama plinova, svjetska javnost se ''probudila'' tek nedavno.

Ljetni požari u Sibiru dio su uobičajenog, prirodnog godišnjeg ciklusa. Međutim, zbog klimatskih promjena, odnosno ekstremnih temperatura, suša i snažnih vjetrova, oni su ove godine poprimili razmjere bez presedana, a čini se da će vremenske prilike u sljedeća dva tjedna pogodovati njihovom jačanju.