Hoće li Grenland postati 51. američka država?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grenland, obično zanemaren u globalnim raspravama, iznenada je postao glavna tema. Naime, Donald Trump ozbiljno razmatra mogućnost da Sjedinjene Države kupe ovaj autonomni teritorij pod danskom vlašću. No, što bi to značilo?

Ako bi Grenland postao 51. američka savezna država, imao bi jednaku zastupljenost u Senatu kao Kalifornija, što bi moglo ozbiljno utjecati na političku ravnotežu u Kongresu. A kako bi građani Grenlanda glasali na predsjedničkim izborima? Malo tko postavlja ta pitanja.

Naravno, Grenland bi mogao ostati teritorij, ali zašto bi njegovi stanovnici pristali biti “nova Puerto Rico”? To nije pretjerano privlačna ideja.

Prirodni resursi: stvarni razlog interesa

Oko 80% površine Grenlanda prekriveno je ledom, a stanovništvo broji tek 56.000 ljudi. Pa zašto je Trump toliko zainteresiran? Odgovor leži u prirodnim resursima. Grenland obiluje naftom i rijetkim zemnim elementima koji su ključni za modernu tehnologiju.

Prema geolozima, u vodama sjeveroistočnog Grenlanda nalazi se do 110 milijardi barela nafte. To je značajna brojka za SAD, koji dnevno troši oko 20 milijuna barela. Uz to, područje Kvanefjeld krije jedno od najvećih svjetskih neiskorištenih ležišta rijetkih zemnih elemenata izvan Kine, uključujući elemente poput skandija i itrija, ključne za proizvodnju pametnih telefona, električnih automobila i vjetroturbina.

I dok se američke i kineske kompanije natječu za prava iskorištavanja, strateški značaj Grenlanda postaje sve očitiji. Na otoku se već nalazi ključna američka vojna baza Thule, koja ima vitalnu ulogu u obrani SAD-a.

Politički pritisak i prijetnje

Trump je otišao korak dalje prijeteći Danskoj visokim carinama ako odbije američke ponude. Čak nije isključio mogućnost upotrebe vojne sile za ostvarenje ciljeva. Međutim, ovakve prijetnje ne nailaze na odobravanje međunarodne zajednice.

Premijer Grenlanda, Múte Bourup Egede, jasno je dao do znanja da Grenland “nikada neće biti na prodaju”. Grenland uživa autonomiju unutar Danske, a pravo na referendum o neovisnosti dodatno osnažuje njegovu poziciju.

Povijesni pokušaji i budućnost

Ovo nije prvi put da SAD želi preuzeti Grenland. Povijesni presedani, od ponude predsjednika Trumana 1946. godine do nedavne Trumpove inicijative, pokazuju dugotrajni interes za ovu stratešku lokaciju. No, unatoč svemu, čini se malo vjerojatnim da će Grenland postati dio SAD-a u skorije vrijeme.

Iako bi snažni odnosi s Washingtonom mogli koristiti Grenlandu, pitanje je koliko bi građani bili spremni žrtvovati za takav savez.