Hoće li Kataloniju zahvatiti nasilje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon nereda koji već treći dan potresaju Kataloniju, gdje su se prosvjednici ogorčeni osuđujućim presudama zagovornicima nezavisnosti sukobili s policijom, mnogi se pitaju hoće li miroljubivi pokret za nezavisnost posegnuti za nasiljem u ostvarenju svojih ciljeva.

Vatreni plamenovi i policijske sirene obasjavale su Barcelonu prošlu noć dok se u zraku osjećao vonj paljevine. Prosvjednici su bacali limenke, kamenje i bengalke na policiju pokušavajući probiti željezne barijere te doći do zgrade španjolske središnje vlade koju smatraju odgovornom za zatvorske kazne dužnosnicima. Policija je odgovorila palicama i gumenim mecima. Nakon dva dana sukoba bilo je ozlijeđeno više od 200 osoba, među kojima oko 60 policajaca. Uhićeno je više od njih 30 osoba.

Najveći prosvjedi tek se spremaju

U Kataloniju su poslane dodatne policijske snage, organizator španjolske nogometne lige traži premještanje utakmice Barcelone i Real Madrida zakazane za deset dana, dok španjolska oporbena desnica poziva na uvođenje zakona o izvanrednim situacijama. No najveći prosvjedi tek se spremaju za petak budući da su tisuće prosvjednika iz okolnih gradova krenule u marš prema Barceloni, a sindikati koji podržavaju samostalnost najavili generalni štrajk. Studenti i učenici su na tri dana napustili učionice. „Sva podrška prosvjedima te masovnim i mirnim marševima“, poručio je Oriol Junqueras, bivši potpredsjednik katalonske vlade osuđen na 13 godina zatvora, preko Twittera. „Nikakvo nasilje nas ne predstavlja“, istaknuo je.

Glasnogovornica katalonske vlade također je osudila nasilje i poručila kako katalonski pokret za nezavisnost nikada nije bio nasilan. Od kada su se tri katalonske stranke za nezavisnost, s ljevice i desnice, udružile 2012. godine u zajedničkom cilju odcjepljenja od Španjolske organizirane su najveća okupljanja u Europi sa stotinama tisuća ljudi. Ti prosvjedi, u kojima se tražio referendum, nisu bili nasilni.

Junqueras, jedan od devetero čelnika osuđenih u ponedjeljak na 9 do 13 godina, poručio kako će se iz zatvora vratiti još snažniji te je pozvao zagovornike neovisnosti na ustrajnost. No čini se da su nakon sedam godina neki iscrpljeni i da ne vide kako na isti način ostvariti republiku Kataloniju, koju su Junqueras i ostali osuđenici proglasili 2017. godine nakon zabranjenog referenduma, a koja nije zaživjela na terenu. „Ljutiti smo. Već sedam godina sudjelujemo u prosvjedima i trpimo represiju španjolske države. Usprotivit ćemo se, pokazat ćemo lice“, rekao je jedan mlađi prosvjednik za španjolsku televiziju TVE, pokazujući ranu na nozi od gumenog metka.

'Ekstremisti' na prosvjedu

Na prosvjede u utorak pozvali su Odbori za obranu Republike (CDR), organizacija sastavljena od manjih grupa, koju španjolska vlada u Madridu naziva „ekstremistima“. „Nastavit ćemo sa stalnim prosvjedima protiv presuda i za nezavisnost na svim mogućim frontovima. Nemojte upasti u zamku onih koji nas žele demobilizirati lažnim argumentom o nasilju“, priopćio je CDR u srijedu.

Organizacija je nastala 2017. pod imenom Komiteti za obranu Referenduma, kako bi obranila održavanje referenduma o nezavisnosti kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud. CDR sada traži od katalonske vlade primjenu neovisnosti proglašenu prije dvije godine, a također traži da španjolska nacionalna policija i civilna garda napuste Kataloniju. Njegovi članovi su ranije znali blokirati prometnice, a nekoliko njegovih pripadnika prošli je mjesec privela španjolska policija pod optužbom za navodno pripremanje eksploziva kućne radinosti i pripremanje napada.

Član katalonske vlade zadužen za unutarnje poslove Miquel Buch, koji upravlja katalonskom policijom koja je sudjelovala u sukobu s prosvjednicima, rekao je u srijedu kako su u utorak navečer među prosvjednike bili ubačeni provokatori. „Na kraju mirnih prosvjeda primjećeno je prisustvo provokatorskih skupina“, istaknuo je na konferenciji za medije. No prosvjede diljem autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika provode različite skupine i organizacije. U nedjelju i ponedjeljak je „Demokratski cunami“, platforma za koju se ranije nije čulo, nastojala zauzeti aerodrom i željeznički kolodvor u Barceloni kako bi svijeu ukazali na „nepravedne presude“.

'Marševi slobode'

Civilne organizacije ANC i Omnium Cultural, čije je čelnike Jordija Sáncheza i Jordija Cuixarta, osudio Vrhovni sud u Madridu na po 9 godina zatvora zbog ustanka s ciljem rušenja državnog poretka, pokrenule su „Marševe slobode“, odnosno rijeke prosvjednika koji pješke kreću prema Barceloni iz 100 kilometara udaljenih gradova. Španjolska vlada poziva se na ustav, tvrdeći da on ne dopušta referendume, te odbija ideju o amnestiji zatvorenih Katalonaca. Europska komisija poručila je kako je to unutarnja stvar Španjolske, a SAD je također podržao cjelovitost Španjolske.

Katalonija, za razliku od sjeverne pokrajine Baskije, uglavnom je mirnim putem tražila nezavisnost. Baskijska separatistička skupina ETA desetljećima je bombama nastojala uspostaviti državu a svoju oružanu borbu je obustavila 2011. pa se raspustila 2018. godine. U Kataloniji je od 1978. do 1991. godine bila prisutna organizacija Terra Lluire (Slobodna zemlja), koja se također nalazila na popisu terorističkih skupina u Španjolskoj. Njoj se pripisuje pet smrtnih slučajeva, od čega je četvero bilo iz te organizacije. Tražila je punu nezavisnost Katalonije nakon što je 1978. godine Španjolska prešla iz diktature u demokraciju.

Katalonija je te godine postala jedna od 17 autonomnih pokrajina, dobivši svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

Katalonska vlada predvođena bivšim predsjednikom Carlesom Puigdemontom, koji se nalazi u Belgiji, nije pozvala stanovnike na fizičko branjenje institucija nakon proglašenja republike 2017. godine. „Trebamo napokon odbaciti pretpostavku da se pravo na samoodređenje može postići jedino putem nasilja. Mi smo mirno društvo, u Europi, u 21. Stoljeću“, rekao je Puigdemont. Tada je španjolska vlada posegnula za ustavom te na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje Katalonijom pa raspisala ondje izbore. Na njima su opet pobijedile stranke za nezavisnost.

Prije šesnaest dana, na drugu godišnjicu referenduma o nezavisnosti, Barcelonom je promarširalo oko 18.000 prosvjednika dok ih se na prvu obljetnicu bilo okupilo 180.000. „Što rade katalonska vlada i parlament? Ne možemo dopustiti nove simbolične deklaracije nezavisnosti. Glasovi 1. listopada bili su stvarni, udarci policije stvarni, želimo stvarnu nezavisnost“, priopćila je tada organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC), nevladina udruga koja je organizirala prosvjed, prenosi Hina.