Na suprotnim stranama
Hrvati i Srbi gledaju se preko nišana u Ukrajini: Koliko je dobrovoljaca na ratištu?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Činjenica je da se srpski i hrvatski dragovoljci bore u Ukrajini, jedni na ruskoj, drugi na ukrajinskoj strani.
Crvena lubanja na crnoj pozadini: to je amblem zloglasne ruske paravojne formacije Wagner. Već godinama ta privatna vojska sudjeluje u konfliktima u brojnim zemljama i širi strah.
I u Ukrajini ona ratuje na strani regularne ruske vojske.
Već nakon ruskog napada 24. 2. 2022. u glavnom gradu Srbije Beogradu pojavili su se murali koji slave tu paravojnu formaciju, piše tportal.hr.
Pročitajte još
Novači li ruska paravojna formacija Wagner nove borce u Srbiji?
Izgleda da to potvrđuju videi koji se dijele po društvenim mrežama. Oni pokazuju srpske borce u ruskim postrojbama u Ukrajini.
Oni većinom govore na srpskom o svojoj obuci i motivima za sudjelovanje u ratu.
Vlasti u Srbiji nisu se do danas očitovale u vezi s time, kritičari smatraju da je to iz obzira prema tradicionalno pro-ruskom raspoloženju u Srbiji. Zbog istog razloga Srbija, iako je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, nije uvela sankcije protiv Rusije.
Služiti u stranoj vojsci Srbima je zabranjeno
Državljani Srbije aktivno sudjeluju u ratu u Ukrajini još od ruske aneksije Krima 2014. godine. A zapravo je Srpkinjama i Srbima zabranjeno sudjelovati u stranim vojskama.
Po navodima ministarstva obrane i sigurnosnih vlasti u Beogradu, sve informacije o Srbima koji se bore u Ukrajini se pomno prikupljaju.
Ali, njihov točan broj nije poznat. Ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo je 2019. da se oko 300 osoba iz Srbije bori u Ukrajini, svi na strani Rusije.
Po navodima vlasti dosad je izrečeno više od 30 presuda zbog sudjelovanja u ratu u Ukrajini. No, to ne sprječava desno ekstremne organizacije da na društvenim mrežama šire propagandu za Skupinu Wagner, piše Deutsche Welle.
Šef Wagnera opovrgava novačenje u Srbiji
Utemeljitelj Skupine Wagner Jevgenij Prigošin u međuvremenu je opovrgao da njegova skupina novači borce u Srbiji.
A srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić javno je osudio reklamu za novačenje za Skupinu Wagner na web-stranici srpskog kanala ruskog državnog medijskog ponuđača Russia Today (RT), koja je u međuvremenu uklonjena.
I amblem Skupine Wagner na zidu jedne zgrade u Beogradu u međuvremenu je djelomice prebojan. Već prije toga su aktivistice i aktivisti grupe „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi protiv rata" prosvjedovali protiv toga murala.
U toj grupi su se okupili ljudi iz Ruske Federacije, Bjelorusije i Ukrajine koji su pobjegli u Srbiju od režima ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Srpski proturatni aktivisti su osim toga podnijeli kaznenu prijavu protiv niza srpskih državnih službenika kojima predbacuju da nisu spriječili novačenje dragovoljaca za rat u Ukrajini.
Aktivisti se okreću i protiv raznih desničarskih organizacija u Srbiji kojima predbacuju da promiču imidž Skupine Wagner u srpskoj javnosti. To predstavlja pokušaj mobilizacije srbijanskih državljana za rat u inozemstvu i zato je to ilegalno.
Hrvatska podupire Ukrajinu
Hrvatska, koja je članica Europske unije i NATO-a, u potpunosti podržava politiku Europske unije prema Rusiji. I vlada u Zagrebu i velika većina pučanstva su se nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. 2. 2022. angažirali oko ukrajinskih državljana koji su pobjegli u Hrvatsku. Na tržištu rada su čak ukrajinske izbjeglice izjednačene s hrvatskim državljanima.
U Ukrajini se neke Hrvatice i Hrvati bore – uglavnom na strani napadnutih Ukrajinaca. U prvoj polovici 2022. privatne TV-postaje su emitirale intervjue s više desetaka osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci ili su bili na putu prema Ukrajini kako bi to učinili.
Neslužbeno se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.
Dragovoljci od 2014. godine
U intervjuima i drugim medijskim izvještajima se moglo naslutiti da se radi o istim ljudima koji su se tako angažirali već početkom ukrajinske krize 2014. godine. Službenih podataka o tomu koliko je hrvatskih dragovoljaca otišlo u Ukrajinu nikad nije bilo.
Prema ruskim navodima od kraja veljače 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu. Većina se priključila Pukovniji Azov.
Ali, to opovrgava Denis Šeler, desno-ekstremni bivši šef navijačke organizacije nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila „organizatorom hrvatskih plaćenika".
Vlada upozorava da se ne sudjeluje u ratu
Hrvatske vlasti nisu Hrvatice i Hrvate ni na koji način poticale da sudjeluju u ratu u Ukrajini. Naprotiv, uvijek se upozoravalo da je to ekstremno rizičan pothvat na vlastitu odgovornost.
Shodno tomu su diskretno vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U rujnu 2022. on se mogao vratiti u Hrvatsku.
Malobrojni hrvatski državljani su se priključili ruskoj vojsci. U javnosti se čulo jedino za Mirelu Jakopanec koja se angažirala na ruskoj strani u sanitetu.
Neki izvori govore da je medicinska sestra, drugi da je liječnica. Njezine pro-ruske izjave prenijeli su uglavnom portali koji šire fake news i propagandu Kremlja.
Milanovića hvalio Lavov
Unatoč solidarnosti s Kijevom ukrajinski vojnici nisu dobro došli u Hrvatsku. Hrvatski Sabor je odbio prijedlog vlade da se u sklopu europske misije EUMAM omogući izobrazba ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju.
Ispitivanje javnog mnijenja je prije toga pokazalo da je gotovo 60 posto Hrvatica i Hrvata protiv toga.
Za razliku od hrvatske vlade predsjednik Zoran Milanović javno zastupa tezu da se kod rata u Ukrajini radi o zamjenskom ratu Washingtona protiv Moskve. Zbog toga ga je pohvalio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
