Hrvatska na korak od Schengena: Kako će se iz BiH preko granice?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatsku do ulaska u šengenski prostor, što će imati pozitivne učinke na putovanja, turizam i gospodarstvo, dijeli još samo odluka Vijeća EU-a nakon što je Europski parlament u četvrtak dovršio savjetodavnu ulogu u ovom procesu, objavila je Hina.

Zastupnici EP-a danas su s 534 glasa za, 53 protiv i 15 suzdržanih podržali hrvatski ulazak u Schengen.

Hrvatska je time došla na korak do toga da postane 27. članica Unije u prostoru koji obuhvaća više od 400 milijuna ljudi nakon što je zaključena uloga Europskog parlamenta u ovom procesu, a hrvatski eurozastupnici slažu se da je to prilika Hrvatskoj da se razvija i jača gospodarstvo.

Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan tog kluba su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar te Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom.

Policija na granici s BiH

Članstvo u prostoru bez unutarnjih graničnih kontrola imat će brojne pozitivne učinke.

"Prvenstveno mislim na pozitivnu stranu turizma, na pozitivnu stranu za gospodarstvenike, na prijevoz roba, skratit će se period čekanja i provjera", rekla je Hini zastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ).

Hrvatska je za pristup šengenskom prostoru ispunila 281 preporuku u osam područja, što Picula ocjenjuje "vjerojatno najrigoroznijim kriterijima" koje je jedna članica EU-a morala ispuniti za članstvo.

Ulaskom Hrvatske u Schengen, oči će i dalje biti uprte u postupanje policije duž više od tisuću kilometara vanjske granice EU-a.

"Hrvatska će prije svega morati paziti na svoju kompetenciju s nekog zaštitnog aspekta. Bit će pod posebnim nadzorom javnosti i medija zbog postupanja policije na granici s BiH", rekao je eurozastupnik Totnino Picula.

Najdulja granica EU

Hrvatska policija kritizirana je zbog postupanja prema migrantima pa je uspostavljen neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika, a primjer Hrvatske mogle bi slijediti i druge članice Unije.

Hrvatska bi od početka 2023. trebala čuvati najdulju vanjsku granicu EU-a. Ubrzat će se prelazak granice sa Slovenijom, a potencijalno će se postrožiti kontrole na granicama s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom te Crnom Gorom.

"Građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju i hrvatske osobne iskaznice pa većina njih s lakoćom prolazi, bez ikakvih problema. Normalno, bit će puno teža situacija za one koji nemaju hrvatsko državljanstvo", objašnjava Zovko.