Sabor donio odluku
Hrvatska prisvaja imovinu bivših republika SFRJ
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatski sabor donio je u petak Zakon o upravljanju državnom imovinom koji će resornom ministarstvu omogućiti da upravlja nekretninama na kojima su kampovi, zemljištima izdvojenim iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugim objektima za turističke usluge.
Zakon, koji je dobio potporu većine zastupnika (83 za), omogućuje stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi kao što su bivša odmarališta na hrvatskoj obali koja 28 godina propadaju, na način da se daju u dugoročan zakup.
Ministarstvo državne imovine upravljat će nekretninama na kojima su kampovi neovisno gdje se nalaze, do sada su četiri institucije upravljale njima, ministarstva državne imovine i turizma, Hrvatske šume i jedinice lokalne samouprave.
Na te se jedinice prenosi vlasništvo nad nekretninama koje su u naravi do 31. prosinca 2017. bile škole, domovi zdravlja, bolnice, vrtići, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, trgovi, dječja igrališta, sportsko-rekreacijski objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice.
Ministarstvo državne imovine upravljat će i planinarskim domovima, a novina je da će i trgovi biti vlasništvo gradova i općina.
Zakon o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP), istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić.
Zakon, tumačio je, donosi novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti i za demografski impuls, on će dati krila kapitalu i potaknuti poduzetnički duh i moral i utjecati na rast poduzetničkog optimizma.
Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstva, ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda, koji je imovinu stvarao, poručio je Marić.
Sabor je donio Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, izmijenio Zakon o nacionalnoj infarstrukturi prostornih podataka, prihvatio izvješća o provedbi Plana protuminskog djelovanja u prošloj godini te o prikupljenim popisima arhivskog gradiva.
Dnevni je red dopunio sa 13 novih točaka, među kojima su i godišnji izvještaji o izvršenju Državnog proračuna i o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.
Iz Ministarstva pravde BiH priopćeno je kako se ministar Josip Grubeša sastao tijekom veljače 2018. godine u Zagrebu, s ministrom državne imovine Republike Hrvatske Goranom Marićem, a tema sastanka bila je sukcesija imovine dviju država.
''I pored jasnog napora ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišoj razini, uspjeh je izostao. Sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem.
Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima ali cijenimo da je pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine'', istaknuto je iz ovog ministarstva.