I Putin brine, što nakon Putina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vladimir Putin očekivano je u nedjelju izabran za ruskog predsjednika. Njegove misli vjerojatno će se odmah okrenuti pitanju koje će dominirati njegovim četvrtim mandatom: Što kada završi?

Putin po ustavu nakon dva uzastopna šetogodišnja mandata mora napustiti dužnost, baš kao što je to učinio 2008. nakon završetka dva uzastopna četverogodišnja. Novi mandat mu istječe 2024., ali ovo je problem koji pozornost traži odmah jer neizvjesnost oko toga što će se dogoditi za šest godina može izazvati potrese među frakcijama vladajuće elite, koje samo on može kontrolirati, piše Hina.

“Ruska politička scena ulazi u novu fazu”, kaže Gleb Pavlovsky, bivši kremaljski savjetnik koji je sada kritičan prema ruskom vodstvu. “Većina razgovora vladajuće elite neće se fokusirati na iduću fazu Putinova doba, nego na to što će se dogoditi u poslijeputinovsko doba”, dodao je.

Donedavni veleposlanik EU-a u Rusiji Vygaudas Usackas kaže da su ulozi visoki. “To će biti riskantan trenutak za sustav”.

Putin ima tri glavne opcije. Može istrgnuti stranicu iz knjige kineskog predsjednika Xija Jinpinga i pročitati kako se ukidaju ograničenja u broju predsjedničkih mandata, može dati nekome da mu pričuva vlast na jedan mandat i zatim se ponovo vratiti (kao što je to bilo s Dmitrijem Medvedevim od 2008. do 2012.) ili izabrati i blagosloviti nasljednika i povući se iz javnog života.

Svaka od navedenih varijanti ima svoje rizike, pa nije isključeno da Putin ima nešto drugo u rukavu. Kao bivši špijun vrlo je tajanstven i voli priređivati iznenađenja. Ali takve nepoznanice, pak, neće donijeti spokoj vladajućoj eliti, odnosno političkom, sigurnosnom i poslovnom krugu oko Putina. Dva izvora bliska Kremlju kažu da još nema plana za poslijeputinovsku eru.

Ruski vladajući sustav, iako prema van projicira sliku zajedništva, podijeljen je po mnogim linijama, između jastrebova i liberala, osoba s različitim i kompetitivnim poslovnim interesima, ali i s nekim osobnim vendetama.

Putin zauvijek

Putin je toliko premrežio ruski vladajući sustav da mnogi njegovi članovi ne mogu zamisliti drugog lidera. U državnim tvrtkama i velikim bankama ne predosjećaju neku stvarnu promjenu po isteku četvrtog Putinova mandata. “U hodnicima se ne razgoavra o nasljedniku. Kao da ljudi znaju da će Putin biti ovdje zauvijek”, kazao je Reutersu izvor iz jednog ministarstva koji je zahtijevao anonimnost.

Za promjenu ustava i eventualni treći uzastopni mandat, Putinu bi trebale dvije trećine zastupnika u donjem domu parlamneta, tri četvrtine u gornjem i potvrda dviju trećina regionalnih parlamenata. Sve su to institucije u kojima Kremlj ima golemu podršku, ali Putin je već najavio da neće mijenjati ustav kako bi ostao na vlasti.

Takvom iskušenju othrvao se 2008. kad je lojalnom Medvedevu prepustio predsjedničku poziciju, a on se na četiri godine povukao na premijersku. Nakon isteka Medvedevljeva mandata 2012. opet su zamijenili mjesta i tako je do danas, prenosi Hina.

Opcija koja je već iskušana mogla bi poslužiti i 2024. “Samo Medvedev”, rekao je izvor u vladi na pitanje tko bi mogao biti predsjednik nakon Putina. “Svi se boje promjene”.

Može li se ispriječiti umor?

Putinu bi se, međutim, mogle ispriječiti i godine. On je u odličnoj tjelesnoj spremi, ali bit će mu 71 godina po isteku četvrtog mandata. Pošto je predsjednički mandat u međuvremenu produžen na šest godina, bilo bi mu 77 ako bi se odlučio još jednom vratiti. A i Putin se može umoriti.

Tijekom sastanka s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom 2016. mikrofon je slučajno ostao upaljen pa se moglo čuti kako mu se Putin prijateljski žali: “Ne spavam dovoljno. Prekjučer samo četiri sata, prošle noći samo pet”. Kako bi u miru uživao u eventualnoj mirovini, Putin bi morao pripremiti i ‘pomazati’ nasljednika koji vladajuću elitu može držati pod kontrolom i štititi njezine interese. Kremaljski insajderi kažu da Putin nema prijestolonasljednika iako kruže neka imena, ali ona su proizvod nagađanja, a ne Putinovih naznaka što namjerava.

Tako se spominju čelnik državne naftne kompacije Rosnjefta Igor Sečin, ministar obrane Sergej Šojgu, moskvski gradonačelnik Sergej Sobjanjin, pa čak i njegov bivši tjelohranitelj, a sada jedan od gubernatora Igor Djumin.

Putin mora paziti da nasljednika ne objavi prebrzo, jer bi time i sam postao manje važan, i mora mu osigurati mirnu tranziciju. A prijenos vlasti, koji će se neminovno jednom dogoditi, bit će Putinov najrizičniji trenutak. “Što duže ostane na vlasti, to će mu biti teže napustiti je”, kaže analitičar Andrej Kolesnikov. “Kako napustiti tako složen sustav, koji je u osnovi njegov osobni projekt”.