"Dijete vampir"
Iskopani posmrtni ostaci djeteta: Okov s lokotom da ne ustane iz groba
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Arheolozi su na poljskome groblju pronašli neobične ljudske ostatke koji najvjerojatnije pripadaju "djetetu vampiru" iz 17. stoljeća. Naravno, ne radi se o pronalasku stvarnog "princa tame", već o staroj tradiciji pokapanja koja je pratila praznovjerja iz tog razdoblja, prenosi Index.hr.
"Dijete je bilo pokopano s licem prema dolje te mu je stavljen okov s lokotom da se ne bi, kako su u to vrijeme strahovali seljani, vratio iz mrtvih", rekao je arheolog Dariusz Polinski sa Sveučilišta Nikola Kopernik koji je već ranije predvodio slična iskapanja te vjerojatno pronašao zaboravljeno groblje "prokletih mrtvaca".
100 grobova
Naime, arheolozi su kostur djeteta, koje je u vrijeme smrti imalo između 5 i 7 godina, pronašli u takozvanoj nekropoli, odnosno na neobilježenom masovnom groblju u poljskom selu Pien, u blizini Ostromecka.
Na tome je mjestu prošle godine iskopana "vampirica", žena s lokotom na nožnom prstu i srpom koji joj je bio postavljen preko vrata - kako bi joj odrubio glavu ako poželi ustati iz groba.
Polinski je vodio oba iskapanja te je za Business Insider kazao da su dva "vampira" pokapana jako blizu, dva metra jedan od drugoga, i da su vjerojatno tadašnji mještani napravili improvizirano groblje za "proklete" ili nepoželjne, odnosno za one koje nisu mogli iz raznih razloga pokopati na kršćanskom groblju.
Pročitajte još
Arheolog i njegov tim su na tom području otkrili oko 100 grobova i u mnogima zabilježili neobične tehnike pokapanja, uključujući i one koje su namijenjene sprječavanju povratka vampira među žive.
U 11. stoljeću su građani istočne Europe često strahovali od vampira i na mrtvima, za koje se sumnjalo da bi mogli biti neki od njih, primjenjivali razne rituale. Do 17. stoljeća su takve pogrebne prakse postale uobičajene diljem Poljske.
"Osim stavljanja srpa, znali su mrtvima odsijecati glave ili noge, spaljivati ih ili razbijati kamenom", kazao je Polinski. "Osobu su na ovakvome groblju mogli pokopati iz nekoliko razloga. Možda se čudno ponašala dok je bila živa pa su je se drugi bojali, a možda je bolovala od bolesti koja je deformirala njen fizički izgled".
Šest vampira
"Možda je umrla nasilnom smrti ili u čudnim okolnostima. Ili se radilo o iznenadnoj smrti, koje su se u to vrijeme ljudi jako plašili. Seljani su se u 17. st. bojali i djece koja su umrla prije nego su ih stigli krstiti, kao i od ljudi koji su se utopili", kazao je Polinski i dodao da su u blizini pokopanog djeteta pronašli i kolekciju odvojenih kostiju, kao i kostur trudnice s fetusom šest mjeseci starosti.
Do 2014. nitko zapravo nije detaljno proučavao postoji li nešto jedinstveno u kemijskom smislu među ostacima onih koji su bili proglašeni vampirima. Sveučilište Južna Alabama je provelo prvo takvo istraživanje na svijetu.
Spomenuta studija, naziva Apotropaic Practices and the Undead: A Biogeochemical Assessment of Deviant Burials in Post-Medieval Poland, pokazala je da "vampiri" uopće nisu bili stranci, kako se pretpostavljalo, već iz istog područja na kojem su pokopani.
Pročitajte još
Znanstvenici su proučavali kosture šestero ljudi koji su pokopani kao vampiri na groblju u sjevernoj Poljskoj, uz stotine tijela s normalnim pogrebom.
Kako bi istražili njihovo porijeklo, mjerili su omjere izotopa stroncija kutnjaka "vampira", uz kutnjake 54 "normalna" mještana koji su pokopani na tom groblju. Otkrili su da je svih šest vampira bilo iz lokalne regije, odnosno da se nije radilo o strancima. Dakle, očito je nešto drugo bilo uzrok tome da ih se smatralo čudovištima.
U neznanju
Znanstvenici su u istraživanju iznijeli alternativnu teoriju - da su vampiri možda umrli od epidemije kolere koja je harala istočnom Europom u 17. stoljeću. Smatraju da su možda prvu osobu koja je tada umrla od te zarazne bolesti proglasili vampirom.
"Ljudi iz kasnijeg srednjovjekovnog razdoblja nisu razumjeli kako se bolest širi, a umjesto znanstvenog objašnjenja za epidemije, koleru i smrt, imali su ono nadnaravno; u ovom slučaju vampire", rekla je antropologinja Lesley Gregoricka.
Osim društvenog aspekta, postoji i nekoliko znanstvenih objašnjenja za pojavu mita o vampirima. Primjerice, određeni oblici porfirije uzrokuju osjetljivost na svjetlo, odnosno oni koji boluju od te bolesti mogu imati zdravstvenih problema ako se izlože suncu - pojavljuju im se mjehurići na izloženom području te osjećaju bol ili svrbež.
Pročitajte još
Zbog mogućih simptoma porfirije, koja uključuje pojačanu dlakavost, ožiljke, promjenu boje kože, deformaciju lica i prstiju, pretpostavlja se da su oni s tom bolešću potaknuli ne samo predaje o vampirima, već možda i o vukodlacima.
Neki stručnjaci smatraju da je vjerovanje u vampire proizašlo iz pokušaja predindustrijskog društva da objasni proces smrti i raspadanja. Naime, ljudi tog perioda su očekivali da će se tijelo u zemlji raspasti jednako brzo kao i ono izloženo elementima.
Stoga su posumnjali na vampirizam kada je leš, ako su ga slučajno iz nekog razloga iskopali, izgledao dobro očuvan, napuhnut kao da se nagutao krvi, s tragovima krvi na usnama. No oni tada nisu znali da se mrtva tijela prirodno napuhnu zbog akumulacije plinova u tijelu, pri čemu se stvara pritisak na pluća i krv tjera prema šupljinama, poput ustiju ili nosa.
Osim toga, prilikom raspadanja dolazi do sakupljanja kože i desni, zbog čega zubi postaju jače istaknuti; što je možda potaknulo mit o ogromnim očnjacima kod vampira.
