Izrael razmatra mogućnost vojnog udara na Iran

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izraelski dužnosnici trenutačno razmatraju mogućnost vojnog udara na Iran, sa ili bez odobrenja SAD-a, piše New York Times.

Oni vjeruju da bi predsjednik SAD Donald Trump mogao donijeti odluku da se ne usprotivi takvom napadu za razliku od svog prethodnika Baracka Obame, piše u članku u kojem se navode detalji odnosa dvije zemlje saveznice suočene s Islamskom Republikom Iranom tijekom posljednjeg desetljeća.

''Ponovno, nakon više od jednog desetljeća pošto su prvi put pokrenuli tu temu s američkim dužnosnicima, izraelski dužnosnici razmatraju mogućnost unilateralnog udara na Iran. Za razliku od Busha (Georgea) i Obame uvjerenje je veće da Trump neće stati na put'', navodi se u izvješću koje se bavi nastojanjima SAD i Izraela da spriječe Iran u razvoju nuklearnog oružja.

Ne precizira se međutim koje mete sada Izrael razmatra napasti, ali se dodaje da su ''jastrebovi u Izraelu i Americi proveli više od desetljeća zalažući se za rat protiv nuklearnog programa Islamske Republike''.

Navodi da se možda radi o blefu i da se rat spominje zbog predstojećih izbora u Izraelu u rujnu ''i opasnom spoju interesa: američkog predsjednika koji često oklijeva upotrijebiti vojnu silu i premijera Izraela koji bi se pozabavio nezavršenim poslom''.

Bivši veleposlanik SAD-a u Izrael Daniel Shapiro ocijenio je da je mnogo izvjesnije da bi ''Trump dao Netanyahuu zeleno svetlo da napadne Irak nego što bi Trump napao sam'', ocijenivši da je to veliki rizik.

Izrael se aktivno pripremao za napad na iranska postrojenja godinama i 2012. je bio veoma blizu izvesti ga, navodi američki list.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu je u kolovozu izjavio za New York Times da bi ''nedvosmisleno'' odobrio napad tada, ali da nije imao neophodnu podršku vlade.

Mnogobrojni aktualni i bivši visoki dužnosnici opisali su za taj list kako je Netanyahu prijetio Obaminoj administraciji da će izvesti udar.

Taj pritisak je, kako tvrde neki sugovornici lista, naveo predsjednika SAD-a da ubrza pregovore s Teheranom koji su na kraju doveli do nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom 2015.

Tako je Netanyahu nehotice podstaknuo Obamu da promovira sporazum kojem se on sam svim silama protivio.

Drugi međutim misle da izraelski pritisak nije imao značajnu ulogu.

Zabrinutost Bijele kuće za mogući izraelski udar doveo je do toga da se u Izrael često šalje jedan američki dužnosnik kako bi se osiguralo da se to ne dogodi.

Izrael se ipak približio izvođenju više nego što se ranije mislilo, navodi New York Times.

Netanyahuov ured je u srijedu potvrdio za izraelske medije da je Netanyahu mislio na uži sastav vlade, zadužen za sigurnost, kada je rekao da ga većina ministara nije podržala i da je zato odustao.

''Da sam imao većinu uradio bih to. Nedvosmisleno'', rekao je Netanyahu, prenosi B92.