Je li EU ostavio Zapadni Balkan na cjedilu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izbijanjem pandemije koronavirusa na ispitu su se našli ne samo zdravstvo, politička i društvena organiziranost i odgovornost već i solidarnost i međusobno povjerenje u Europi.

U situaciji u kojoj se i sam EU bavi suzbijanjem krize oko koronavirusa unutar svojih granica, zemlje Zapadnog Balkana kao i neke zemlje članice, kažu da se osjećaju prepuštene same sebi i to u najtežim, izvanrednim okolnostima.

Pored mnogih mjera poduzetih u cilju suočavanja s pandemijom i zaštite vlastitih zdravstvenih sustava, EU je od 15. ožujka uveo restrikcije za izvoz zaštitne medicinske opreme izvan Unije. U Bruxellesu objašnjavaju da se i države Zapadnog Balkana vode kao ”treće zemlje”, ali ističu: ”U pitanju nije zabrana već je uspostavljena shema po kojoj zemlje članice imaju mogućnost odlučivanja o izvozu specifične medicinske opreme u treće zemlje.”

U Srbiji ovo čitaju kao dokaz da je europska solidarnost samo prazno obećanje. ”Europska solidnost ne postoji. To je bajka na papiru”, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prethodno je najavio da je dobio obećanja od Njemačke da će Srbiji isporučiti dodatne respiratore. Oni nisu stigli, kao ni odgovor na zahtjev Srbije da se kroz europski Mehanizam za civilnu zaštitu nabave zaštitne maske.

Kritike na račun europske solidarnosti stigle su i iz Italije, zemlje koja je najteže pogođena epidemijom COVID-19. Talijanski veleposlanik u EU-u Maurizio Massari naglašava da nijedna zemlja članica nije odgovorila na poziv Rima da im se preko EU-ovog Mehanizma uputi pomoć u medicinskoj opremi. ”Samo nam je Kina odgovorila. U svakom slučaju, ovo nije dobar znak europske solidarnosti”, poručio je Massari.

Na komentare sa Zapadnog Balkna da ih je EU ”ostavio na cjedilu” u Bruxellesu odgovaraju da je u ovim teškim vremenima potrebna solidarnost i da nije vrijeme za ”polemičke ili neutemeljene optužbe”. Ukazuje se da pandemija predstavlja "neviđenu globalnu krizu" i ozbiljnu ”izvanrednu situaciju” za javno zdravlje građana, društva i ekonomija.

Pomaže li EK Zapadnom Balkanu?

”Deseci tisuća ljudi su zaraženi, a tisuće njih je umrlo samo u EU-u. Broj zaraza na Zapadnom Balkanu je u porastu. Europska komisija i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pažljivo prate razvoj COVID-19 na Zapadnom Balkanu, a naša predstavništva su u bliskom kontaktu s nadležnim vlastima”, kaže glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero.

U Europskoj komisiji dodaju da razmatraju kako najbolje pružiti podršku regiji u ublažavanju društveno-ekonomskog utjecaja pandemije. ”To uključuje i  sagledavanje mogućnosti preusmjeravanja financiranja iz pretpristupnih fondova (IPA) i fleksibilnosti u pravilima o državnoj pomoći”, kaže Pisonero.

U ovom trenutku u EU-u se po ubrzanoj proceduri radi i na promjeni regulative kako bi Fond solidarnosti EU-a, kome imaju pristup i zemlje koje su u procesu pristupanja, svoje djelovanje mogao proširiti i na pomoć u izvanrednim situacijama u javnom zdravstvu.

Fond je prvobitno osnovan kako bi pomogao zemljama članicama i zemljama u pristupnim pregovorima kod ublažavanja posljedica prirodnih katastrofa kao što su poplave, požari, suše i potresi. U cilju bolje koordinacije sa zemljama Zapadnog Balkna u trenutnoj krizi europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi održao je i video konferenciju s premijerima zemalja regije. ”Mi ćemo pomoći našim partnerima u medicinskoj opremi koliko god nam mogućnosti dozvoljavaju”, navodi Varhelyi.

Političke posljedice pandemije

A te mogućnosti EU-a u ovom trenutku su male. Čini se da Unija nije baš najspremnije dočekala širenje pandemije. U prilog tome govori činjenica da Bruxelles ima problema s reguliranjem snabdijevanja medicinskom opremom unutar samih država članica i da tek sad, u jeku zaraze i izvanrednih stanja, raspisuje tenedere za zajedničku nabavku zaštitnih maski, respiratora i laboratorijske opreme.

U Europskoj komisiji kažu da razgovaraju s Njemačkom i Francuskom u cilju revidiranja njihovih odluka o zabrani izvoza medicinske opreme. ”Moramo osigurati da svi pacijenti i oni kojima je to najpotrebnije budu snabdjeveni odgovarajućom medicinskom opremom i to ne samo u pojedinačnim zemljma članicama već širom EU-a”, upozoravaju u Komisiji.

Istovremeno se dodaje kako se od Njemačke očekuje da ”ispuni obećanje” i isporuči milijun zaštitnih maski Italiji, kao i da njemačke tvrtke koje prozvode ili trebaju medicinsku opremu trebaju sudjelovati u zajedničkim europskim tenderima.

I dok se Bruxelles bori s reguliranjem unutarnje izvanredne situacije i za zajednički europski pristup 27 država članica, Peking je Italiji, Belgiji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji već izašao u susret šaljući im liječničke timove i medicinsku opremu.

Europska komisija kaže da pozdravljaju svaki vid ”pomoći i solidarnosti” kako Kine s Europom tako i unutar Europe. Istovremeno upozorava se i na veliki broj dezinformacija koje, kako navode u Bruxellesu, zlonamjerno koriste trenutne izvanredne okolnosti u cilju propagande protiv EU.

Ono što se u ovakvoj situaciji može očekivati jeste da će pored prvenstveno zdravstvenih, društvenih i ekonomskih, korona virus pokazati i svoje političke posljedice u Europi koja je kao svoj prioritet naglašavala upravo svoje unutarnje jedinstvo, geoplitičko liderstvo i partnerstvo sa Zapadnim Balkanom, prenosi DW.