Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Perspektiva prijema novih članica u Europsku uniju (EU) do kraja mandata buduće Europske komisije (EK) izgleda optimističnije nego ikada u posljednjem desetljeću.

I ako ne dođe do punopravnog članstva jedne nove članice, realno je očekivati da do kraja ovog desetljeća, barem jedna zemlja zaključi pregovore o članstvu i samo čeka datum prijema.

Tijekom kasne jeseni će početi petogodišnji mandat nove Europske komisije.

Predsjednica ove izvršne institucije Ursula Von der Leyen već je najavila da će proširenje EU biti osnovni prioritet institucije koju će ona ponovno voditi i u novom mandatu do 2029. godine.

Bez rasta EU

Točno prije deset godina, prilikom prvog govora kao šef Europske komije (EK) u Europskom parlamentu, tadašnji predsjednik te komisije, Jean-Claude Juncker je u rujnu 2014. godine prvi javno izgovorio da tijekom njegovog mandata EU neće rasti.

Bio je to “hladan tuš” za zemlje regije kojima je od 2003. godine, redovno obećana europska perspektiva, prenosi “Avaz”.

Junckerov mandat je okončan 2019. godine, a prevladana su njegova najmračnija predviđanja.

Posebni komesar za proširenje

Predsjednica Europske komisije je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što je, prema njoj dokaz povećane važnosti.

Proširenje je bilo prioritet tokom prvog mandata ove Komisije i predsjednica Von der Leyen je već jasno stavila do znanja da će to i dalje biti strateški prioritet, unapređujući njenu namjeru da u budućem kolegiju imenuje namjenskog komesara za proširenje, izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ana Pisonero, glasnogovornica EK.

Godinama je u EU dominirao takozvani “zamor od proširenja”. Invazija Rusije na Ukrajinu bila je neka vrsta poziva za buđenje.

Moguće članstvo u EU se vidi kao alat da se ublaži utjecaj Rusije na neke zemlje koje su van EU granica, a koje a koje plutaju između istoka i zapada.

Prije rata u Ukrajini, dio procesa proširenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.

Deset država u procesu

S obzirom da je sad u procesu proširenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Europskoj komisiji. Shodno s tim i zanimanje je puno veće nego što je bilo na početku prvog mandata Von der Leyen, 2019. godine.

Posljednji komesar koji se bavio isključivo proširenjem, bio je Olli Rehn i tijekom njegovog mandata je došlo do posljednjeg proširenja EU, kada je Hrvatska postala punopravna članica.

Poslije Rehna, troje komesara koji su naslijedili tu funkciju (Štefan Füle, Johannes Han i Olivér Várhelyi) su u portfelju imali i proširenje i susjedstvo EU.

Iako komesari za proširenje, svi oni su imali mnogo veći broj država u sektoru susjedstva nego proširenja.

Jana Juzova, ekspert iz Instituta za europske politike (EUROPEUM), je mišljenja da unutar EU sada zaista postoji politička volja za prijem novih članica u europski blok.

Vjerujem da trenutno imamo određenu političku volju unutar EU, a prioritet je dat proširenju koje nismo vidjeli u prošlom desetljeću i pol. Znak za to je i najava Ursule von der Leyen da će u okviru nove europske komisije, postojati namjenska pozicija komesara za proširenje koje bi moglo pomoći da se poboljšaju smjernice koje su date za zemlje kandidate, i dalje ubrzati proces.

Proširenje do 2030.

Ako jedna zemlja pokaže uvjerljiv napredak u ispunjavanju kriterija za pristupanje, moglo bi biti moguće vidjeti još jedno proširenje Unije do 2030. ili u najmanju ruku završetak procesa pristupanja i početak ratifikaciju ugovora o pristupanju, ocijenila je Juzova u izjavi za RSE.

O njenog formiranja 1957. godine, Europska unija je sedam puta primila nove članice. 2004 godine je došlo do najvećeg proširenja u povijesti, takozvani “Big Bang” (Veliki prasak) kada je EU odjednom primila 10 novih članica.

Nitko nema više očekivanja da će se “Big Bang” ponoviti.

EU će se najvjerojatnije nastaviti širiti, u više valova, ali sa manjim brojem država.

Imajući u vidu da s obzirom na velike razlike i različite nivoe pripremljenosti među kandidatima, ovo skoro sigurno neće biti još jedan “veliki prasak” proširenja već će se primjenjivati princip “Regate”, dozvoljavajući da svaka zemlja koja je spremna da prva napreduje, mišljenja je Jana Juzova.