Koje zemlje najviše ovise o turizmu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bez stalnih prihoda od turizma, mnoge zemlje suočit će se sa ozbiljnom ekonomskom štetom, a među njima iz regije to su Hrvatska i Crna Gora.

U hrvatskom turizmu radi 24 posto radne snage, u Crnoj Gori u turizmu je zaposleno skoro 33 posto radnika, dok je u Albaniji i Grčkoj u tom sektoru zaposleno 22 posto radnika.

Susjedi

Širom svijeta u turizmu postoji 330 milijuna radnih mjesta, koji globalnom BDP-u svake godine pridonose sa 10 posto, piše portal "visualcapitalist.com", a prenosi "Index.hr".

U 44 zemlje širom svijeta ukupna zaposlenost zavisi od putovanja i turističkog sektora više od 15 posto.

Hrvatska je turistička destinacija koja se nada ponovnom otvaranju uoči vrhunca sezone, a 2019. godine od turizma je imala 13 milijardi dolara prihoda. S populacijom od nešto više od četiri milijuna, u turističkom sektoru radi 24 posto radne snage.

U Crnoj Gori od 680.000 stanovnika, u turizmu je zaposleno skoro 33 posto radnika.

Najveću ekonomsku štetu trpe neke ostrvske zemlje gdje veliki broj građana radi u turizmu. Turistički orijentirane zemlje ostaju najteže pogođene globalnom zabranom putovanja, ali i najveće ekonomije svijeta osjećaju posljedice.

U Španjolskoj je turizam treći najveći sektor nacionalnog gospodarstva. Ostanu li mjere karantene na snazi do rujna, procjenjuje se da će gubitak biti 68 milijardi dolara.

Sa druge strane, samo 2,8 posto BDP-a Južne Koreje zavisi od turizma.

Gospodarske posljedice

Na vrhu liste zemalja koje najviše zarađuju od turističke industrije u apsolutnim iznosima u dolarima su Sjedinjene Američke Države, u kojima je turizam u ukupnom BDP-u 2019. godine sudjelovao sa 8,6 odsto.

SAD su danas najveći globalni epicentar slučajeva Covid-19, pa ostaje da se vidi šta će se događati ako se zemlja prije ljeta ipak ponovo otvori za turiste.

Istovremeno, doprinos turističkog sektora kineskoj ekonomiji udvostručio se u posljednjih 10 godina i približio iznosu od 1,6 trilijuna dolara. Kako bi pomogle jačanju gospodarskih aktivnosti, Kina i Južna Koreja olakšale su ograničenja uspostavljanjem putnog koridora.

Kako se mnoge zemlje polako otvaraju, pojavljuje se sve više "putničkih balona". Na primjer, Estonija, Letonija i Litvanija ublažile su ograničenja putovanja i stvorile putnu zonu.

Australija i Novi Zeland takođe pripremaju sličan dogovor. Takvi "putnički baloni" omogućavaju građanima svake zemlje da putuju unutar određenih zona.

Covid-19 imaće dugotrajan uticaj na zaposlenost i globalnu gospodarsku aktivnost s nesagledivim posljedicama, zaključuje se u tekstu.