Koraci ka legalizaciji islamofobije u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U "Europskom izvještaju o islamofobiji 2020" objavljenom krajem prosinca prošle godine spomenute su i određene inicijative i pokušaji legalizacije islamofobije u mnogim zemljama na europskom kontinentu, javlja Anadolu Agency (AA).

Izvještaj, objavljen na 886 stranica, uređivali su Enes Bayrakli, profesor međunarodnih odnosa na Tursko-njemačkom univerzitetu u Istanbulu, i Farid Hafez, politolog iz Inicijative "Bridge" s Univerziteta Georgetown.

Islamofobija u Europi se "pogoršala"

U "Europskom izvještaju o islamofobiji 2020." navodi se kako se islamofobija u Europi "pogoršala, ako ne i dostigla prekretnicu".

U izradi ovogodišnjeg izdanja izvještaja sudjelovalo je 37 znanstvenika, stručnjaka i aktivista civilnog društva specijaliziranih za pitanja rasizma i ljudskih prava, koji su istraživali problem islamofobije u ukupno 31 državi.

U izvještaju su spomenute i određene prakse i postupci pojedinih vlada u Europi kojima se diskriminiraju muslimani kao i pokušaji ekstremno desničarskih političara kako bi se legalizirala islamofobija.

U tom kontekstu, austrijska vlada je osnovala "Dokumentacijski centar" u srpnju 2020. godine čija svrha je da "nadgleda" muslimanske organizacije i udruženja u zemlji.

Dokumentacijski centar za politički islam

Dokumentacijski centar za politički islam, osnovan pod vodstvom koalicijske vlade koju čine Austrijska narodna stranka (OVP) i Zeleni, objavio je digitalnu mapu pod nazivom "Islam-Landkarte" (Mapa islama) koja sadrži detaljne informacije o različitim organizacijama poput 600 džamija i edukativnih centara koji pripadaju muslimanima, kao i njihovim svjetonazorima, upraviteljima i adresama.

Brojni pojedinci i udruženja reagirali su na taj projekat koji je predvodio dr. Ednan Aslan, profesor na Univerzitetu u Beču, navodeći da digitalna mapa muslimane prikazuje kao potencijalne kriminalce te da podsjeća na neku vrstu dosjea, dok austrijska vlast, opterećena istragama o korupciji, kritizira muslimane ponovo pokušava da manipulira društvom.

Ustavni sud u Belgiji u lipnju 2020. godine presudio je da je legalno zabraniti političke i vjerske simbole, posebno maramu, u visokoškolskim ustanovama.

Sud u Bugarskoj optužio je muslimanskog hrvača Mohammeda Abdulkadira "za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima" na osnovu toga što je podijelio svoje fotografije u vojnoj uniformi u Siriji 2016. godine.

Ekstremno desničarska Danska narodna stranka u Danskoj uputila je Parlamentu prijedlog zakona o zabrani muslimanskih marama u svim javnim zgradama, ali je prijedlog zakona odbijen.

Prijedlog zakona o zabrani nošenja hidžaba u javnosti

U Francuskoj, stranka predsjednika Emmanuela Macrona uputila je u Nacionalnu skupštinu prijedlog zakona kojim se djevojkama mlađim od 18 godina zabranjuje nošenje hidžaba u javnosti.

U Njemačkoj je sutkinja turskog porijekla suspendirana s funkcije zbog nošenja marame tijekom sudskog postupka.

Apelacijski sud u Milanu u Italiji je odlukom u listopadu 2020. godine odobrio postavljanje vizualnih upozorenja u zdravstvenim ustanovama kako bi se ženama zabranilo nošenje burke.

Pokušaji zabrane nošenja marame i klanja kurbana

Geert Wilders, lider ekstremno desničarske Slobodarske stranke u Nizozemskoj, poduzeo je nekoliko zakonskih inicijativa prošle godine kako bi se zabranili nošenje marame i klanje kurbana, obred klanja životinja tijekom muslimanskog praznika Kurban-bajrama.

Ministrica obrazovanja Švedske Anna Ekstrom je u obraćanju švedskim medijima izjavila da je "vlada odlučila zabraniti izgradnju novih vjerskih škola", kao rezultat rasprava o osnivanju muslimanskih škola u toj skandinavskoj zemlji.

Jean-Luc Addor, član Donjeg doma Nacionalnog vijeća Švicarske, zagovara ideju da se marama i drugi islamski simboli ne mogu tolerirati u javnim zgradama te je stoga predložio da se Vijeću uputi prijedlog zakona o zabrani nošenja marame.