Koronavirus svijet zarazio rasizmom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Židov, vještica, prostitutka, grbavac, homoseksualac - društva su kroz povijest pronalazila "krivca" za epidemije, a ni danas nije drukčije i kako se smrtonosni koronavirus širi svijetom, širi se i ksenofobija, ovaj put uperena na Azijate koji postaju mete stigme i rasizma, piše Hina.

Mete s kosim očima

Kada se pacijentica u Australiji odbila rukovati sa svojom kirurginjom Rheom Liang pozivajući se na virus koji je usmrtio stotine osoba, liječnica se isprva šokirala. No kada je na Twitteru opisala taj incident slijedio je val reakcija i otkrio joj da njezin slučaj nije izoliran.

Pročitajte još

O šišmišima i ljudima

Antikineska retorika sveprisutna je, uperena protiv ljudi azijskog podrijetla bez obzira jesu li Kinezi ili ne i jesu li ikad kročili u Kinu.

"Ako su vam oči barem malo ukošene, postajete meta, vidim to u pogledu ljudi kada izlazim sa svojim dečkom Tibetancom", piše na Facebooku Mei Ka, Japanka koja živi u Belgiji.

Kineske turiste pljuvali su u Veneciji, obitelj u Torinu optužena je kao nositelj virusa, a majke u Milanu na društvenim mrežama pozivaju djecu da se ne druže s malim Kinezima.

Bijeli muškarac na parkiralištu lokalnog šoping centra u Kanadi uhvaćen je okom kamere dok sugrađanki kineskog podrijetla govori "tu si ispustila svoj koronavirus".

Peticiju "zabraniti Kinezima ulazak u našu voljenu zemlju" u Maleziji je potpisalo 500.000 ljudi u smo tjedan dana.

Rasno profiliranje

Svi ti izgredi posljedica su "dezinformacija", potiču "rasno profiliranje" protiv "Kineza" ili Azijata, ocjenjuje Australazijska škola za hitnu medicinu (Australasian College for Emergency Medicine).

"Pri svakoj epidemiji treba pronaći žrtvenog jarca", kaže imunolog Norbert Gualde, autor brojnih djela o virusima. Podsjeća na "ponašanja naših predaka koja su preživjela do danas" koji su se vodili sljedećom strategijom, zajednica "pronađe skupinu ljudi koje označi kao krivce: židove, gubavce, prostitutke, ljude koji ne idu na misu, homoseksualce...".

"To je konstanta koja prati epidemije. U povijesti epidemija, ljudi poput židova skupo su, preskupo platili. U 16. stoljeću opisani su pokolji nad židovima u vrijeme kada je kuga harala Europom", kaže Gualde pa dodaje: "A da ne govorimo o oboljelima od lepre, gubavce su ubijali i žrtvovali ih".

Teorije zavjere

Liječnik antropolog i stručnjak za bolesti ebolu i Marburg, Alain Epelboin sažima: "Kada se pojavi epidemija, ljudi traže uzroke zla", i odaberu neke osobe.

Prisjeća se 2003. kada je kao savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) stigao u prvu svoju misiju u Kongo u doba epidemije ebole. Tada je "podivljala gomila počinila linč nad četiri nastavnika iz Konga koji su bili pripadnici mističnog reda Ružinog križa".

Nerijetko se događa da zajednice za žrtvenog jarca odabiru osobe koje su uspjele preživjeti epidemiju. Najprije ih optuže da su opasne i smjeste u izolaciju pa ako prežive, a ostatak obitelji umre, tada preživjelog optuže za vještičarenje i tvrde da se okoristio smrću cijele obitelji.

"U afričkoj tradiciji za takvog kažu da je bacio čini. A u potrazi za krivcem bujaju teorije zavjere", napominje Epelboin.

"Teorija zavjere brzo je uzela maha kad je riječ o bolestima kao što su ebola, Lassa groznica, AIDS. Pristaše tih teorija tvrde da su bolesti izazvane virusima iz laboratorija koje su znanstvenici razvili kako bi namjerno počistili određene teritorije".

Stranci kao krivci

Vrlo često stranci su označeni kao 'krivci'. Irski useljenici u Sjedinjenim Državama bili su stigmatizirani početkom 20. stoljeća u vrijeme tifoidne groznice zbog medijski eksponiranog slučaja irske kuharice Mary Mallone koja je bila prijenosnik virusa, a sama se nije razboljela. Nepalski pripadnici UN-a bili su prije desetak godina optuženi da su donijeli koleru u potresom pogođeni Haiti.

"Istina je da je bolest novog koronavirusa izbila u Kini", objašnjava Rob Grenfell, direktor za zdravlje i biosigurnost u Australskoj agenciji za  znanstvena istraživanja (CSIRO), ali "to ne znači da smijemo stigmatizirati Kineze".

Dr. Abraar Karan upozorava da je stigmatiziranje opasno i zato što obeshrabruje oboljele da prijave simptome u strahu da ne budu žigosani.

WHO je u ponedjeljak pozvao države da ne "poduzimaju nepotrebne mjere u međunarodnim putovanjima i trgovini", ali određen broj država nije poslušao taj naputak.

Mala Mikronezija u Pacifiku potpuno je zabranila dolazak državljanima Kine.

Epidemija sarsa

"Zabrane putovanja odražavaju ljudske strahove", kaže Claire Hooker, profesorica na Sveučilištu u Sydneyu. Australska konzervativna vlada odlučila je svoje građane koji dolaze iz kineskoga grada Wuhana, epicentra epidemije, smjestiti na udaljeni otok u karantenu. Tisuće studenata blokirane u Kini riskiraju da ne mogu nastaviti studij'', kaže Hooker.

Podsjeća na epidemiju SARS-a iz 2002. godine (također izazvanu koronavirusom) kada je ksenofobno raspoloženje prema Kinezima trajalo mnogo dulje od same epidemije.

"Kada je epidemija prošla možda su prestali izravni oblici rasizma, ali trebalo je proći puno više vremena za potpuni oporavak", kaže Hooker i objašnjava da su mnogi ljudi prestali zalaziti u kineske lokale i restorane. Postavljaju dezinformacije na društvenim mrežama poput one da ne treba jesti kinesku tjesteninu radi vlastite sigurnosti.

"Na neki način može se reći da su učinci epidemije koronavirusa iz 2002.-2003. potrajali do današnje epidemije pa je Kina predstavljena kao mjesto odakle se šire bolesti".