Kuda s migrantima?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dogovor o izbjeglicama između Turske i EU-a je propao. Grčka je privremeno ukinula pravo na azil. Migranti su postali moneta za potkusurivanje.

Nakon 48 sati anarhije, Lezbos se primirio. Slike od utorka navečer u luci u Mytilini su izgledale bizarno. Stotine migranata došle su u grad iz kampa Moria nadajući se da će konačno moći napustiti otok, piše Dwutsche Welle.

Čitav dan su ljudi s prtljagom, dječjim kolicima i licima punim nade bili na putu: „Vozimo se za Atenu!“

Među oko 23.000 tražitelja azila u Moriji su se pojavile glasine. Na Internetu kruže tvrdnje da je jedna skupina migranata uspjela kupiti karte za trajekt za Atenu i da je otputovala u grčku prijestolnicu. Prema dogovoru s Turskom, migranti ne smiju napuštati otoke na kojima su kolektivno smješteni. No izgledi na nastavak putovanja su za mnoge bili dovoljan razlog da zaborave na sumnje i napokon okrenu leđa kaosu u improviziranom izbjegličkom gradu na rubu Europe.

Ruka države

Poslije uličnih blokada desničara proteklih dana raspoloženje na otoku se promijenilo. Baš za posjet nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa na otoku su pojačane policijske snage. Brojni novinari i pomagači izbjeglica su prije toga napustili otok iz straha od desničarskih grupacija kojima zamalo nije uspjelo da preuzmu kontrolu. No, nešto im je ipak uspjelo. Izbjeglice koje su, nakon što je Turska otvorila granicu, stigle do otoka, nisu smještene u Moriji. Gnjevni građani su blokirali puteve i spriječili autobuse s pridošlicama da stignu do kampa.

To je povoljno izvanredno stanje za grčkog premijera. Nakon što je Ankara ostvarila svoju prijetnju da će se povući iz dogovora o izbjeglicama s EU-om, Mitsotakis je najavio da će na mjesec dana ukinuti pravo na azil. Drugim riječima: tko god stupi na grčko tlo bez važećih dokumenta mora odmah biti protjeran. Nakon što je mjesecima odbacivala optužbe da ilegalno protjeruje migrante u Tursku, Atena je nuždu pretvorila u vrlinu: protjerivanje po svaku cijenu u ime zaštite granica.

U realnosti to znači da su izbjeglice sada podijeljene u dvije grupe. One koji su već tamo i čekaju na rješavanje svog zahtjeva za dodjelu azila. I one kojima je unaprijed uskraćeno pravo na pošteni postupak.

Na Lezbosu se mora naći novo rješenje. Pošto ljudi nisu mogli biti smješteni u Moriji, odvedeni su u jednu halu u luci. Tamo se u utorak okupilo puno izbjeglica koje su se nadale da će se ukrcati na trajekt za Atenu. Rano prijepodne se počeo širiti nemir u Mytiliniju. Specijalne policijske snage su pred očima međunarodnih medija potiskivale mase ljudi iz luke. Povorka policajaca pod punom opremom, kamermana i reportera s mikrofonima te tražitelja azila krenula je prema centru grada. Bilo je kraćih sukoba između policije i izbjeglica. Nakon 45 minuta povorka se razišla.

Europska praksa

Do tada su policijske snage uspjele isprazniti luku i razdvojiti tražitelje azila koji su u Moriji već mjesecima ili čak i godinama od onih koji su negdje u luci bili sklonjeni od očiju javnosti. I dok su jedni autobusima vraćani u kamp, drugi su čekali na brod grčke mornarice. Prema informacijama grčke vlade, ti ljudi su privremeno trebali biti smješteni na tom brodu. Nejasno je što se dalje događalo. Prema volji Atene i uz suglasnost Europske unije trebali su biti što prije protjerani. Ali kuda? I što bi se trebalo dogoditi prije toga?

Zbog nedostatka informacija i opcija, ovdje se može samo nagađati. Jesu li odvedeni u zatvor na kontinentalnom dijelu Grčke? Sigurno će biti kriminalizirani zbog stavljanja izvan snage zakona o azilu. S obzirom na to kakva je sada situacija, izgleda nemoguće da će oni biti vraćani u Tursku.

Brod nije rješenje

Nove izbjeglice su figure koje se žrtvuju u političkom šahu između Europe i Turske. Slike iz Evrosa ne mogu imati više simbolike. Tisuće ljudi su zatočene između dva granična prijelaza. Grčki premijer se, kada je stavio izvan snage zakonske odredbe o azilu, pozvao na članak 78. Ugovora o načinu rada EU-a. On omogućava određene mjere ukoliko se jedna država članica „nađe u nuždi zbog iznenadnog priljeva građana trećih zemalja“.

Osim toga, Grci se pozivaju na aktualnu presudu Europskog suda za ljudska prava kako bi opravdali vraćanje izbjeglica i kako ti ljudi ne bi postali tražitelji azila. Taj sud je nedavno u slučaju dvije izbjeglice iz Afrike, koje su prešle ogradu u španjolskoj enklavi Melilli i koje su španjolske vlasti potom direktno protjerale iz zemlje, odlučio u korist Madrida i protjerivanje proglasio zakonitim.

U slučaju Grčke je pitanje je li ta ista presuda zaista primjenjiva. U presudi stoji da su oba Afrikanca imala na raspolaganju i druge, legalne puteve ulaska u zemlju. No ljudi koji se sada nalaze na ničijoj zemlji između Turske i Grčke tu mogućnost nemaju. Osim toga presuda se odnosila na kopnenu, a ne, kao u slučaju Lezbosa, na morsku granicu.

Postavlja se pitanje gdje i kako će izbjeglicama biti pružena mogućnost za podnošenje zahtjeva za azil. Sve više izbjeglica će dolaziti u Europu. Brod koji plovi Egejskim morem bez plana i cilja ni za njih ne može biti rješenje, piše DW.