Mađarska, uz dva reda žice, ima više ilegalnih migranata od Hrvatske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska, unatoč tomu što nema žicu na granici, ali ni vojsku ni narodne straže, ima manje ilegalnih migranata nego Mađarska koja se zatvorila dvorednom žilet-žicom, piše u četvrtak Večernji list.

Mađarski premijer Viktora Orbána, uz svoj manifestno tvrdi stav protiv migracija i mjera za njihovo suzbijanje, nikada nije spominjao koliko zapravo ilegalnih migranata uđe i bude zaustavljeno u Mađarskoj.

Dva reda žilet žice na granicama

Dva reda žilet-žice na granicama, rekao bi netko, jamstvo su da je zemlja “sigurna”. Žilet-žica se zaziva i kao jedno od rješenja na kopnenim granicama Hrvatske, uz druge ideje, poput vojske ili narodnih straža. Koliko je žica uopće korisna? I to u dva reda.

Brojke su jasne, ali ne i predstavljene cijeloj javnosti u susjednoj državi: od početka godine do kraja listopada Mađarska je, i to samo na granici sa Srbijom, evidentirala više od 82.245 ilegalnih radnji povezanih s nezakonitim migracijama. U istom periodu, i to je otkad je ušla u Schengen, Hrvatska je – čuvajući granice “samo” policijskim snagama – evidentirala njih 20 tisuća manje od Mađarske – 61.410.

Kad je riječ o Hrvatskoj, policija je u prvih 10 mjeseci ove godine evidentirala 62.452 postupanja vezana za nezakonite prelaske granice u Republici Hrvatskoj. Ta brojka je za 73,2 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine kada je evidentirano 36.059 postupanja.

Najzastupljeniji Afganistanci

Najzastupljeniji su državljani Afganistana (21.195), Turske (10.512), Maroka (5970), Pakistana (5100), Iraka (3706) i Bangladeša (2645). Pritisak migranata fluktuira i nije ravnomjeran tijekom cijele godine – početkom godine počeo je rasti i taj je trend zabilježen do kraja ljeta, kad je dosegnut i vrhunac – 175 posto više nego u isto vrijeme lani, a onda je uslijedio pad. Prvo lagani – 7 posto u rujnu u odnosu na kolovoz, a onda 45 posto u listopadu. Također, u odnosu na lanjski listopad, pad je 51 posto.

Da bi se zaokružila slika migracija, treba uzeti u obzir i readmisiju – slanje u državu iz koje su došli. Do kraja listopada prema Bosni i Hercegovini upućeno je 11.285 zahtjeva za vraćanje migranata, od čega je za prihvat 5933 odgovoreno pozitivno, dok je u stvarnosti vraćeno 2279 (primjerice, u 2022. u Bosnu i Hercegovinu vraćeno je samo 769 migranata).

Prema Srbiji su u istom razdoblju upućena 663 zahtjeva za vraćanje migranata, od čega je za 400 odgovoreno pozitivno, a u stvarnosti je vraćeno 290 migranata, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.