Mlaka reakcija
Možda: EU spremna na uvođenje sankcija Turskoj
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Čelnici Europske unije spremni su da se usuglase oko uvođenja sankcija Turskoj zbog njenog sporenja oko eksploatacije energenata s Grčkom i Ciprom, ali će odgoditi bilo kakve oštrije mjere do ožujka, sudeći po novom nacrtu zajedničke izjave na samitu lidera bloka.
Uzmičući od prijetnje upućene u listopadu da će razmotriti oštre mjere ekonomskog pritiska, čelnici EU usuglasit će se oko kažnjavanja pojedinaca optuženih da su planirali da sudjeluju u onome što blok naziva neovlaštenim bušenjima kod obala Cipra.
EU je priopćila da će tražiti koordiniranje eventualnih budućih mjera s novoizabranim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, koji preuzima dužnost u siječnju.
Turska tvrdi da djeluje u vlastitim teritorijalnim vodama u regiji na koju polažu prava ciparski Turci. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u srijedu kako nije zabrinut bilo kakvim sankcijama koje bi blok mogao uvesti Ankari.
Zamrzavanja sredstava još neimenovanim pojedincima i kompanijama bit će uvedeno nakon što su dvojica dužnosnika već uvrštena na listu sankcija uvedenu u studenom 2019., o čemu je Reuters prvi javio u srijedu.
''Turska sudjeluje u jednostranim akcijama i provokacijama, i pooštrila je svoju retoriku protiv EU'', navodi se u nacrtu izjave koju su pripremili diplomati EU za čelnike za koje se očekuje da će je podržati nakon rasprava na radnoj večeri samita u četvrtak.
Čelnici EU poručit će dužnosnicima da "usvoje dodatne liste u svjetlu turskih neovlaštenih bušenja morskog dna u istočnom Mediteranu", navodi se u posljednjem nacrtu.
Visoki diplomati EU opisali su predložene sankcije kao simbolične zbog nespremnosti bloka da teško kazni Tursku, NATO saveznicu i pretendenta na članstvo u EU, čija su ekonomija i valuta ionako slabi.
U 2011. godini, međunarodno priznata vlada ciparskih Grka započela je istraživanja prirodnog plina s američkom kompanijom usprkos upozorenjima Turske, koja ne priznaje status podijeljenog otoka i tvrdi da polaže pravo na takva istraživanja.
Napetosti su planule u kolovozu kada je Ankara poslala seizmički istraživački brod u ekskluzivnu ekonomsku zonu Cipra u vode na koje polaže pravo Grčka. EU, predvođena Njemačkom, pokušala je da putem pregovora dođe do rješenja, ali bezuspješno.
Razbješnjena turskom vanjskom politikom u Siriji i Libiji, Francuska je podržala grčke pozive za oštrijim sankcijama. Europski parlament u prošlom je mjesecu pozvao na kaznene mjere Turskoj. Atena je pozvala na uvođenje službenog embarga na oružje Turskoj.