Kablovi
Napeto pod vodom: Za što sad Amerika optužuje Rusiju?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Najavljujući nove sankcije protiv Rusije ovog tjedna, američko Ministarstvo financija je optužilo Moskvu za "praćenje podvodnih komunikacijskih kablova" koji služe za prijenos gotovo svih svjetskih podataka i izreklo kaznene mjere kompaniji iz St. Petersburga za koju tvrdi da daje opremu za podvodno ronjenje ruskoj Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), piše Radio Slobodna Europa.
Pročitajte još
Priopćenje je uslijedilo nakon upozorenja američkih i drugih zapadnih dužnosnika o ruskim aktivnostima u posljednjih nekoliko godina u blizini podvodnih kablova koji služe za prijenos gotovo svih svjetskih podataka o telekomunikacijama.
Podvodna aktivnost
"Sada vidimo rusku podvodnu aktivnost u blizini podvodnih kablova za koje ne vjerujem da smo ih ikada vidjeli," rekao je u prosincu za Washington Post zapovjednik podmorskih snaga NATO-a admiral Andrev Lennon.
Britanski vojni zapovjednik, Stuart Peach, izjavio je u prosincu da Rusija može predstavljati veliku prijetnju NATO-u putem napada na podvodne kablove kritične za međunarodnu trgovinu i internet. On je upozorio da bi ekonomije mogle biti pogođene "odmah i potencijalno katastrofalno" ako se kablovi prekinu ili se poremete na neki drugi način.
Ali koliko je ranjiva na sabotažu i druge manipulacije ova mreža kablova, poznata kao "kičma globalnog interneta"?
Lokacija kablova, koji su otprilike promjera baštenskog crijeva, duž oceana nudi određen oblik sigurnosti od aktera koji bi namjerno pokušali da ih oštete.
"Nije mnogo teže razvesti kablove dublje u oceanu, već je manje vjerojatno da će se primarni oblici miješanja dogoditi," piše Nicole Starosielski, izvanredna profesorica na sveučilištu New York i autor knjige iz 2015. godine "Podvodna mreža".
"More je tako veliko i kablovi su toliko uski, tako da je vjerojatnoća da ćete naletjeti na neki veoma mala," dodaje Starosielski.
Milijun kilometara kablova
Stručnjaci kažu da više ruta za telekomunikacijski promet preko kablova također nudi sigurnost: ukoliko bi jedan kabl bio prekinut, u većini slučajeva taj promet bi se preusmjerio u druge dijelove mreže.
S početkom 2018. godine procjenjuje se da je 448 podmorskih kablova, ukupne dužine više od milijun kilometara, u upotrebi širom svijeta, tvrde u kompaniji TeleGeography iz Washingtona koja se bavi istraživanjem tržišta.
Međutim, ova mreža uključuje tzv. "chokepoints" (uska grla) gdje se umrežavaju ključni kablovski putevi, stoji u studiji iz 2010. godine koju je napravio Institut elektrotehnike i elektronike i istraživački tim EastWest instituta.
"Jedna nesreća na ovakvom području mogla bi dovesti do katastrofalnog gubitka regionalne i globalne povezanosti," navodi se u izvještaju.
Starosielski je prošlog mjeseca izjavila za magazin Wired: "Količina anksioznosti oko nekoga koji sabotira jedan kabal ili više njih je pretjerana."
Privatni kablovi
"Ako bi netko znao kako ovi sustavi funkcioniraju i ako su na pravi način pripremili napad, onda bi mogli da poremete čitav sistem, ali vjerojatnoća da se to desi veoma je mala. Većina zabrinutosti i strahova daleko su od realne prijetnje," rekla je.
Podmorski kablovi se, u stvari, oštećuju redovno, a stručnjaci procjenjuju da se između 100 i 200 takvih incidenata dogodi svake godine. Dva glavna uzroka su mnogo manje egzotična od državne sabotaže; naime, riječ je o sidrima koja se vuku po morskom dnu i o ribarskoj opremi koja se zaplete sa kablovima, kažu stručnjaci.
Bilo je slučajeva kada su ajkule grizle duboko postavljene optičke kablove, iako Međunarodni komitet za zaštitu kablova (ICPC) sa sjedištem u Britaniji (ICPC) nije zabilježio takav incident između 2007. i 2014. godine.
Egipatski obalski stražar u 2013. godini uhitio je tri ronioca koji su vlastima rekli da su presjekli kabal blizu Aleksandrije, iako dužnosnici nisu utvrdili motiv.
Skoro svi podvodni kablovi su u privatnom vlasništvu, a ICPC - koji ima više od 170 članova u više od 60 zemalja - pozvala je vlade širom svijeta da zaštite mrežu dubokih oceana. Podmorski kablovi su također namjenjeni za nadzor.
Prisluškivanje kablova
Sjedinjene Države su prisluškivale sovjetske kablove u Ohotskom moru tijekom hladnog rata, a dokumenti koje je objavio bivši savjetnik Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) Edward Snowden ukazuju na to da su američka i britanska obavještajna služba imale pristup podacima prenijetim putem podvodnih kablova.
U rujnu 2015., Sjedinjene Države su pratile ruski istraživački brod Jantar dok je putovao na Kubu duž istočne obale SAD-a. New York Times je prenio izjavu dužnosnika američke mornarice koji kažu da su bili opremljeni podvodnim alatima za ronjenje i za sječenje podvodnih kablova.
U službenoj publikaciji ruske vlade otvoreno je razgovarano o mogućnostima nadzora kompanije Jantar.
"Jantar ima uređaje na brodu namijenjene za dubinsko praćenje, kao i opremu za povezivanje sa najsuvremenijim komunikacijskim kablovima," objavio je u listopadu službeni list ruskog parlamenta.
Američki trezor, koji je identificirao kompaniju za podvodnu opremu u Sankt Petersburgu kao Divetechnoservice, nije eksplicitno precizirao bilo kakvu vezu između njega i baltičkog brodogradilišta Jantar, koji je izgradio istraživački brod Jantar.
Međutim, dokumenti o nabavkama ruske vlade, kao i dokazi iz arbitraže, pokazuju da je Divetechnoservice potpisao ugovore u 2012. godini s brodogradilištem za proizvodnju i testiranje podmornice za jednog ili dva čovjeka koji bi mogli da rade na dubinama do 1.000 metara (3.000 stopa). Web stranica kompanije uključuje fotografije tih podvodnih vještina.
