Nema dokaza
New York Times: Ruski vojni lideri raspravljali su o korištenju nuklearnog oružja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ruski vojni lideri nedavno su raspravljali o korištenju taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini, tvrdi više američkih dužnosnika na koje se poziva New York Times.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije sudjelovao u razgovorima koji su održani u vrijeme povišenih tenzija u Moskvi, a koje su potaknuli recentni gubici ruskih snaga na bojištima diljem Ukrajine.
Bez Putina?
Sama činjenica da glavešine u Oružanim snagama Ruske Federacije raspravljaju o korištenju nuklearnog oružja alarmirala je Bidenovu administraciju jer pokazuje da su ruski generali iznimno frustrirani neuspjesima njihovih snaga na bojištu i sugerira da Putinove donekle neodređene prijetnje o korištenju nuklearnog oružja možda nisu sasvim isprazne.
No, američki dužnosnici također su poručili da i dalje nemaju dokaza da ruske snage premještaju nuklearno oružje ili poduzimaju druge radnje koje bi mogle biti uvod u nuklearni napad, prenosi Jutarnji.hr.
Obavještajni podaci o razgovorima koji su održani u ruskim vojnim krugovima pred američke dužnosnike stigli su prvi put sredinom listopada, piše NY Times.
Kako dalje navodi NY Times, američki dužnosnici nisu otkrili o kojim su točno scenarijima za korištenje nuklearnog oružja raspravljali ruski generali. Valja napomenuti da je šef CIA-e William J. Burns još ranije tvrdio da bi Putina gubici na bojištu mogli nagnati prema potencijalno očajničkom činu upotrebe nuklearnog oružja kako bi ostvario pobjedu u Ukrajini.
Nema znakova
Dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost John F. Kirby nije želio komentirati detalje iznesene u Timesovom tekstu, ali je napomenuo da SAD od samog početka ruske prijetnje o korištenju nuklearnog oružja smatra vrlo uznemirujućima te ih ne shvaća olako.
"Pažljivo pratimo sve što se događa, ali zasad ne vidimo znakove da bi Rusija doista mogla upotrijebiti nuklearno oružje", poručio je.
Pentagon procjenjuje da Rusija ima zalihu od oko 2000 taktičkih nuklearnih bojnih glava. Njihova je snaga znatno manja od strateškog nuklearnog oružja te su namijenjene korištenju na bojnom polju, iako to ne znači da ne mogu biti ispaljene na druge mete. "Dostaviti" se mogu projektilima ili čak ispaliti iz određenih tipova artiljerijskog naoružanja. Ako Moskva zaista odluči iskoristiti nuklearno oružje, to bi iz temelja promijenilo ne samo rat u Ukrajini nego izazvalo i globalnu reakciju, posljedice čega se ne mogu predvidjeti.
Naime, čak i manja nuklearna bojna glava mogla bi rezultirati tisućama žrtava i učiniti dio Ukrajine trajno nenastanjivim. S druge strane, najveće je pitanje kako bi zapadne sile, ali i Kina, reagirale na ovakav potez Rusije. Bilo kakav proporcionalni odgovor na ruskom tlu vrlo vjerojatno bi svijet uveo u nezamislivu eskalaciju u kojem bi i korištenje nuklearnog oružja postalo opcija, a to bi pak moglo dovesti do sveopćeg uništenja
