Orban će ukloniti veto na pomoć Ukrajini, ali pod jednim uvjetom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak u Bruxellesu na summitu koji je sigurno jedan od najneizvjesnijih u posljednjih nekoliko godina. Na dnevnom redu je proširenje i revizija sedmogodišnjeg proračuna, dvije teme oko kojih se zasad ne nazire konsenzus. U središtu pozornosti bit će mađarski premijer Viktor Orban, koji prijeti vetom na ključne odluke.

Čelnici bi trebali odlučiti o preporuci Europske komisije da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom. Iako tu preporuku podržava 26 država članica, nije sigurno da će biti i usvojena jer Mađarska prijeti vetom. Međutim, iz Budimpešte dolaze signali da bi mogli skinuti blokadu na pomoć Ukrajini ako EU odmrzne sredstva koja su joj zamrznuta zbog problema s vladavinom prava i demokratskim standardima.

Pomoć Ukrajini

Balazs Orban, politički direktor u kabinetu premijera Viktora Orbana, izjavio je u intervjuu za Bloomberg da su spremni ukloniti veto na pomoć Ukrajini, ali pod uvjetom da se odmrznu sva zamrznuta sredstva, što je oko 30 milijardi eura.

Komisija bi sutra trebala objaviti odluku o odmrzavanju 10 milijardi eura kao nagradu za provedene reforme u području pravosuđa. Odluka je već pripremljena i samo se čeka da novi zakoni budu objavljeni u službenom listu u Mađarskoj, a u Komisiji kažu da to nema veze s predstojećim summitom, nego da samo slijede propise.

No, pitanje je hoće li to biti dovoljno Viktoru Orbanu jer i dalje ostaje zamrznuto nešto manje od 12 milijardi zbog problema vezanih uz zaštitu ljudskih prava, javnu nabavu te akademske slobode. Također ostaje još 10.4 milijarde eura bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova iz fonda za oporavak od pandemije, koja se isplaćuju nakon što su provedu određene reforme.

Summit EU-zapadni Balkan

Prije sastanka na vrhu Europske unije, u srijedu popodne održat će se summit EU-zapadni Balkan. Europska unija trebala bi još jednom potvrditi europsku perspektivu zapadnog Balkana i ponuditi postupnu integraciju tim zemljama sukladno njihovu napretku u ispunjavanju kriterija. 

EU će zatražiti od zapadnobalkanskih partnera da se potpuno usklade sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što se uglavnom odnosi na sankcije prema Rusiji.

Europska komisija je u svom paketu o proširenju objavljenom 8. studenog preporučila Europskom vijeću, to jest šefovima država ili vlada da odobre početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a za Bosnu i Hercegovinu je dala uvjetnu preporuku, odnosno najavila da će preporučiti otvaranje pregovora "onda kada zemlja postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo".

Ukrajina ima potporu 26 država članica, ali nedostaje konsenzus koji je potreban za odluku jer se tome protivi Mađarska. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona ima snažnu potporu skupine zemalja u kojoj su Hrvatska, Slovenija, Austrija i još nekoliko njih, ali ni o tome nema suglasnosti.

Revizija sedmogodišnjeg proračuna

Što se tiče revizije sedmogodišnjeg proračuna, Komisija je 20. lipnja ove godine predložila njegovo povećanje za 66 milijardi eura za razdoblje do 2027. Međutim, nema nikakvih izgleda da prijedlog bude prihvaćen u tom obliku.

U tom prijedlogu se predviđa uspostava namjenskog "instrumenta za Ukrajinu" u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024.-2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.

Za upravljanje migracijama Komisija je zatražila dodatnih 15 milijardi eura i deset milijardi za Europsku platformu za strateške tehnologije (STEP), čiji je cilj promicati dugoročnu konkurentnost Unije u području ključnih tehnologija te za rješavanje posljedica sve češćih velikih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena.

Države članice su podijeljene oko prijedloga na one bogatije koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju i siromašnije koje više dobiju nego što uplaćuju u proračun. Bogatije zemlje žele da se izdvaja što manje svježeg novca i da se pokrivanje novih troškova i potreba osigura preraspodjelom postojećih sredstava. S druge strane, siromašnije zemlje članice se protive preraspodjeli jer bi mogla doći u pitanje sredstva koja su za njih namijenjena.